Kada jedan od najvećih svjetskih medija pošalje reportera među Prokletije i priču započne iz Vusanja u Crnoj Gori, onda to više nije samo turistička reportaža.
To je velika promocija jednog kraja.
CNN Travel predstavio je Peaks of the Balkans kao jednu od velikih evropskih avantura – stazu dugu oko 120 milja, odnosno gotovo 200 kilometara, koja povezuje Crnu Goru, Albaniju i Kosovo kroz jedan od najočuvanijih planinskih prostora Evrope.
I usred te svjetske priče nalaze se – Plav, Vusanje, Gusinje i Prokletije.
OD NEKADAŠNJE ZABRANJENE ZONE DO SVJETSKE TURISTIČKE DESTINACIJE
Ono što ovu priču čini još fascinantnijom jeste istorija ovog prostora.
Današnji planinarski putevi nekada su prolazili područjem koje je tokom Hladnog rata bilo strogo kontrolisano i dijelom zatvoreno. Granice su razdvajale ljude i planine, a prelazak iz jedne države u drugu bio je gotovo nezamisliv.
Danas istim tim planinama prolaze ljudi iz cijelog svijeta.
Bez velikih gradova.
Bez luksuznih hotela.
Bez betonskih turističkih kompleksa.
Dolaze zbog onoga što je u velikom dijelu Evrope postalo rijetkost – netaknute prirode, tišine, planine i osjećaja slobode.
CNN opisuje visoke krečnjačke vrhove, glečerska jezera, livade pune planinskog cvijeća, guste šume i pejzaže zbog kojih se ovaj prostor sve češće opisuje kao jedna od posljednjih velikih divljina Evrope.
Ali ovo nije lagana turistička šetnja.
Ukupan uspon na kompletnoj ruti iznosi gotovo 35.000 stopa, odnosno više od 10.000 metara – zbirno više od visine Mount Everesta.
I upravo ta surovost dio je njene ljepote.
PLAV I VUSANJE NA MAPI SVIJETA
Za naš kraj posebno je značajno što dvije velike etape prolaze upravo ovuda.
Babino Polje – Plav: 20,3 kilometra.
Plav – Vusanje: 27,4 kilometra.
A zatim:
Vusanje – Theth u Albaniji: 21,4 kilometra.
Drugim riječima, Plav i Vusanje nijesu fusnota ove međunarodne priče.
Oni su njen sastavni dio.
Planinar može ujutro doručkovati u jednoj državi, preći preko planine i naveče sjesti za domaću trpezu u drugoj.
I upravo tu počinje možda najljepši dio CNN-ove reportaže.
Jer strance, prema riječima ljudi koji ih svakodnevno dočekuju, ne oduševljavaju samo Prokletije.
Oduševljavaju ih – ljudi.
Gostoprimstvo.
Domaća hrana.
Sir.
Meso.
Ajvar.
Baklava.
Med.
Jogurt.
I osjećaj da nijesu stigli u turističku fabriku, nego u nečiju kuću.
PRIČA ADISA BALIĆA POKAZUJE ŠTA TURIZAM MOŽE DONIJETI
CNN posebno predstavlja Adisa Balića, koji vodi restoran i smještaj Grlja u Vusanju, nadomak čuvenog vodopada.
Njegova priča možda najbolje pokazuje koliko je Peaks of the Balkans promijenio ovaj kraj.
Balić za CNN kaže da su nekada kroz Vusanje tokom dana prolazila možda dva ili tri planinara sa ruksacima, a mještani bi ih gledali i pitali se šta ti ljudi uopšte rade po planinama.
Danas je slika potpuno drugačija.
Kada je posao počinjao, navodi Balić, imali su oko 400 kampera godišnje.
Danas ih tokom sezone imaju više od 3.400.
To nijesu samo brojke.
To su ljudi koji ovdje spavaju.
Jedu.
Kupuju domaće proizvode.
Plaćaju smještaj.
Preporučuju ovaj kraj prijateljima.
Objavljuju fotografije Vusanja, Gusinja, Plava i Prokletija širom svijeta.
A možda je najvažnija jedna Balićeva poruka koju prenosi CNN.
On gosta ne želi posmatrati kao nekoga ko će doći jednom, ostaviti novac i nestati.
Suština njegovog pristupa je jednostavna:
dobro ga nahrani, lijepo ga primi i učini da ode sa dobrim osjećajem.
To je možda najbolja turistička strategija koju ovaj kraj može imati.
OD NJEMAČKE DO AUSTRALIJE I NOVOG ZELANDA
Nekada su ovdje uglavnom dolazili planinari iz Njemačke, Belgije i Holandije.
Danas, kaže Balić, dolaze praktično sa svih strana svijeta.
Iz Australije.
Novog Zelanda.
Amerike.
Zapadne Evrope.
Ali CNN primjećuje još jednu zanimljivu stvar.
Tokom ljeta ovim krajevima vraća se i veliki broj ljudi porijeklom iz Crne Gore koji danas žive u Sjedinjenim Američkim Državama i zapadnoj Evropi.
Dakle, Peaks of the Balkans više nije samo priča o planinarima.
To je priča o turizmu, dijaspori, lokalnoj ekonomiji i budućnosti ovog kraja.
A SADA JEDNO PITANJE ZA NAS
Kada CNN iz Amerike mora svijetu objašnjavati kakvo se prirodno bogatstvo nalazi iznad Plava, Gusinja i Vusanja, možda je vrijeme da se i mi zapitamo:
Jesmo li dovoljno svjesni onoga što imamo?
Ne treba nama izmišljati Prokletije.
Već ih imamo.
Ne treba praviti Hridsko jezero.
Priroda ga je već napravila.
Ne treba crtati planinske vrhove, šume, doline i vodopade.
Sve je tu.
Treba napraviti ono što priroda ne može sama:
bolju infrastrukturu, kvalitetnu signalizaciju, podršku domaćinstvima i malim turističkim biznisima, ozbiljnu međunarodnu promociju i, iznad svega, zaštitu prostora.
Jer najveća greška koju bismo mogli napraviti jeste da, pokušavajući zaraditi od Prokletija, uništimo upravo ono zbog čega ljudi iz cijelog svijeta dolaze na Prokletije.
Ne dolaze da vide beton.
Betona imaju kod kuće.
Ne prelaze hiljade kilometara zbog velikih trgovačkih centara.
Dolaze zbog planine.
Tišine.
Čiste vode.
Domaćeg zalogaja.
I čovjeka koji će ih dočekati kao gosta, a ne kao novčanik.
CNN je ovom reportažom napravio reklamu kakvu bi bilo teško platiti.
Ali CNN može svijetu pokazati Prokletije.
Ne može ih sačuvati umjesto nas.
Ljudi iz Australije, Novog Zelanda, Amerike i cijele Evrope prelaze hiljade kilometara da vide ono pored čega smo mi odrasli.
Zato možda više nije pitanje:
„Šta možemo napraviti od Prokletija?“
Pravo pitanje je:
„Znamo li sačuvati ono što već imamo i pretvoriti ga u budućnost ljudi koji ovdje žive?“
Jer kada svijet počne otkrivati tvoje blago, vrijeme je da ga i ti konačno počneš gledati drugim očima.
CNN je Prokletije pokazao svijetu.
Sada je red na nas da pokažemo da znamo šta imamo.
Radio New York
No comment yet, add your voice below!