Skip to content

OD WALL STREETA, PRAVA I JAVNOG ZDRAVLJA DO NOVE GENERACIJE: ALBANSKO-AMERIČKI PROFESIONALCI OKUPLJAJU SE NA FORDHAMU

OD WALL STREETA, PRAVA I JAVNOG ZDRAVLJA DO NOVE GENERACIJE: ALBANSKO-AMERIČKI PROFESIONALCI OKUPLJAJU SE NA FORDHAMU

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn

NEW YORK — Kako izgleda trenutak kada jedna iseljenička zajednica prestane govoriti samo o tome šta je uspjela izgraditi u Americi i počne ozbiljno razmišljati o tome šta će ostaviti generaciji koja dolazi poslije nje?

Možda upravo kao skup koji se priprema za 4. oktobar u New Yorku.

Na Fordham Universityju u Bronxu tog dana trebali bi se susresti albansko-američki studenti i mladi profesionalci s ljudima koji iza sebe već imaju decenije iskustva na Wall Streetu, u američkom pravosuđu, javnom zdravlju, nauci, obrazovanju, biznisu i radu za zajednicu.

Albanian American National Organization – AANO, New York Chapter, organizuje Albanian-American Student Summit 2026, cjelodnevno okupljanje čiji cilj nije samo predstaviti uspješne Albance u Americi nego ih direktno povezati s mladim ljudima koji tek grade svoje profesionalne puteve.

Samit će biti održan u nedjelju, 4. oktobra, od 12 do 18 sati, u The Great Hallu na Fordham Universityju u Bronxu.

Organizatori su njegovu ideju saželi u tri riječi:

CONNECT. LEAD. BELONG.

Poveži se.

Vodi.

Pripadaj.

Ali kako AANO posljednjih dana objavljuje imena učesnika, postaje jasnije da iza tih nekoliko riječi stoji mnogo ambicioznija ideja.

OD FINANSIJA DO MEDICINE I PRAVA

Među do sada predstavljenim učesnicima nalaze se Richard Lukaj, dr. Pashko R. Camaj, Linda Nikaj i Nick Gjelaj, dok se uz aktivnosti vezane za samit pojavljuju i poznata imena albansko-američke zajednice poput Fadila Berishe, Avnija Mustafaja i Marka Kosma.

Lista, prema svemu sudeći, još nije konačna.

AANO posljednjih dana pojedinačno predstavlja učesnike, što znači da bi do oktobra mogla biti objavljena i dodatna imena.

Već sada, međutim, izbor ljudi pokazuje kakvu vrstu okupljanja organizatori pokušavaju napraviti.

Tu je finansijer.

Stručnjak za javno zdravlje.

Advokati.

Univerzitetski predavači.

Ljudi iz biznisa.

Ljudi koji su decenijama aktivni u albansko-američkoj zajednici.

A nasuprot njima bit će studenti koji tek pokušavaju odgovoriti na pitanje:

Šta ću ja biti za deset ili dvadeset godina?

RICHARD LUKAJ — PUT DO WALL STREETA

Jedno od prvih velikih imena koje je AANO predstavio jeste Richard Lukaj, kojeg organizatori najavljuju kao poslovnog panelistu.

Njegova biografija zanimljiva je upravo zato što počinje mnogo dalje od velikih finansijskih institucija New Yorka.

Lukaj potiče iz albanske emigrantske porodice.

Njegovi roditelji u Americi nisu počeli kao bankari, investitori ili vlasnici velikih kompanija.

Otac je radio kao porter i zaštitar.

Majka kao krojačica.

Kao i kod bezbroj drugih emigrantskih porodica, najveća investicija roditelja bila su njihova djeca.

Lukaj je završio Brooklyn Technical High School, potom studirao finansije i ekonomiju na New York Universityju i krenuo prema svijetu investicijskog bankarstva.

Slijedila je višedecenijska karijera u finansijama, tehnologiji, telekomunikacijama i investicijama.

Ali dio svoje karijere i uticaja usmjerio je i prema albanskoj zajednici.

Bio je angažovan u organizacijama koje su povezivale albansko-američku zajednicu s Albanijom i Kosovom, a učestvovao je i u stvaranju American University in Kosova, današnjeg RIT Kosovo.

Zato studentima neće govoriti samo čovjek iz svijeta velikog kapitala.

Govorit će im i sin emigranata koji dobro zna koliko daleko jedna porodica može stići u samo jednoj generaciji.

DR. PASHKO R. CAMAJ — ZNANJE KAO DRUGA VRSTA USPJEHA

A onda dolazi potpuno drugačija profesionalna priča.

Dr. Pashko R. Camaj.

Doktor javnog zdravlja.

Istraživač.

Edukator.

Stručnjak za zdravlje i sigurnost na radu.

Camaj je doktorat iz javnog zdravlja stekao na Columbia Universityju, a profesionalno je povezan i s MTA Bridges and Tunnels.

Predavao je u američkom univerzitetskom sistemu, a njegovo ime nalazi se i na naučnim istraživanjima koja su se bavila dugoročnim posljedicama izloženosti olovu.

Posebno je zanimljivo što je dio njegovog istraživačkog rada povezao američke akademske institucije s Kosovom.

Tokom pandemije COVID-19 Camaj je bio prisutan i u javnosti, objašnjavajući zdravstvena pitanja albansko-američkoj zajednici.

Njegov profesionalni put studentima šalje drugačiju poruku od Lukajevog.

Ne mora svaki uspjeh završiti na naslovnici poslovnog magazina.

Neko svoj trag ostavlja investicijom.

Neko kompanijom.

A neko istraživanjem, učionicom ili znanjem koje može zaštititi zdravlje drugih ljudi.

LINDA NIKAJ — PRAVO, UČIONICA I ORGANIZOVANJE ŽENA

AANO je sada objavio i novo ime.

Linda Nikaj bit će jedna od istaknutih učesnica pravnog panela.

Nikaj je advokatica iz New Yorka koja se bavi građanskim parnicama, ali njena profesionalna priča ne završava u advokatskoj kancelariji.

Ona je istovremeno i adjunct profesorica na City University of New York – CUNY, što znači da već ima iskustvo prenošenja profesionalnog znanja studentima.

Uz to je osnivačica Albanian-American Women’s Bar Organization.

Upravo ta kombinacija — pravo, obrazovanje i organizovanje profesionalaca unutar zajednice — dobro se uklapa u ono što AANO pokušava napraviti na Fordhamu.

Jer studentu prava nije dovoljno samo reći:

„Postani advokat.“

Mnogo korisnije je pred njega dovesti osobu koja već poznaje sistem i kojoj može postaviti konkretna pitanja.

Kako izgleda početak pravne karijere u New Yorku?

Kako pronaći praksu?

Kako izgraditi profesionalnu reputaciju?

Kako se snaći u konkurenciji jednog od najvećih pravnih tržišta na svijetu?

Kako pronaći mentora?

I kako jednog dana, kada sam uspiješ, otvoriti vrata nekome iza sebe?

NICK GJELAJ — JOŠ JEDNO IME PRAVNOG PANELA

AANO je za pravni panel najavio i Nicka Gjelaja.

Time postaje jasno da pravna komponenta samita neće počivati na iskustvu samo jedne osobe.

Ideja je studentima pokazati različite profesionalne puteve unutar iste oblasti.

To je važno jer mladi čovjek koji kaže da želi studirati pravo često još nema jasnu predstavu koliko različitih karijera jedna pravna diploma može otvoriti.

Susret s ljudima koji taj posao već rade može vrijediti više od deset općih savjeta o karijeri.

Jer tada pitanje više nije:

„Kako se postaje uspješan advokat?“

Nego:

„Kako ste vi to uradili?“

A odgovor na to pitanje može biti mnogo korisniji.

FADIL BERISHA, AVNI MUSTAFAJ I MARKO KOSMO

U krugu ljudi povezanih s najavama i aktivnostima oko samita pojavljuju se i druga poznata imena albansko-američke zajednice, među njima Fadil Berisha, Avni Mustafaj i Marko Kosmo.

Njihovo prisustvo dodatno širi priču izvan klasičnih profesionalnih panela.

Jer albansko-američko iskustvo nije izgrađeno samo u bankama, bolnicama i advokatskim kancelarijama.

Izgrađeno je i kroz umjetnost, medije, organizacije zajednice, humanitarni rad i decenije povezivanja ljudi s obje strane Atlantika.

Fadil Berisha, međunarodno poznati fotograf albanskog porijekla, predstavlja upravo jednu takvu priču — čovjeka koji je profesionalnu karijeru izgradio u svijetu mode i fotografije, ali je svoje ime i uticaj godinama povezivao i s albanskom zajednicom.

Avni Mustafaj pripada generaciji dugogodišnjih albansko-američkih aktivista i organizatora čiji se rad veže za izgradnju institucija i političkog glasa zajednice.

Uz njih se u materijalima vezanim za događaj pojavljuje i Marko Kosmo, još jedno ime iz šireg kruga albansko-američkog organizovanja.

Njihove konačne uloge u programu treba precizirati kako AANO bude objavljivao kompletan raspored, ali već sada njihova imena pokazuju da se oko Fordhama pokušava okupiti širi presjek zajednice.

ČETIRI UNIVERZITETA — A LISTA JOŠ RASTE

Možda još važnije od imena poznatih gostiju jeste ko će sjediti s druge strane.

AANO navodi saradnju sa albanskim studentskim organizacijama sa Fordham Universityja, Columbia Universityja, New York Universityja i Manhattan Universityja.

Organizatori kažu da se pridružuju i druge škole.

To znači da cilj nije napraviti događaj samo za studente jednog univerziteta.

Pokušava se stvoriti mjesto susreta albanskih studenata iz šireg područja New Yorka.

A upravo je to nešto što velikim dijasporskim zajednicama često nedostaje.

Imate stotine uspješnih pojedinaca.

Imate hiljade studenata.

Ali oni se međusobno ne poznaju.

JEDAN TELEFONSKI BROJ MOŽE PROMIJENITI KARIJERU

Vrijednost profesionalne mreže ponekad je teško objasniti studentu koji još nije tražio prvi ozbiljan posao.

Ali ljudi koji su karijeru već izgradili dobro znaju koliko ona znači.

Nekada nije potrebno mnogo.

Jedan razgovor.

Jedan savjet.

Jedan email.

Jedna preporuka.

Jedna rečenica:

„Pošalji mi svoj résumé.“

Ili:

„Nazovi ovu osobu i reci da sam te ja poslao.“

Za mladog čovjeka koji nema porodične kontakte u profesiji, upravo to može biti razlika između mjeseci slanja prijava u prazno i prvog pravog razgovora za posao.

To je naročito važno u emigrantskim zajednicama.

Prva generacija često nije imala koga nazvati.

Nije imala ujaka na Wall Streetu.

Tetku u velikoj advokatskoj firmi.

Porodičnog prijatelja na univerzitetu.

Nisu znali pravila sistema.

Morali su ih učiti sami.

Ali njihova djeca i unuci više ne moraju uvijek počinjati od nule.

PRVA GENERACIJA JE PREŽIVJELA. DRUGA SE IZBORILA. ŠTA ĆE URADITI TREĆA?

Možda je upravo to najzanimljivija priča Albanian-American Student Summita.

Ne pojedinačna imena.

Ne fotografije.

Ne govori.

Nego trenutak u kojem jedna zajednica počinje institucionalizirati ono što je decenijama nastajalo spontano.

Prva generacija Albanaca u Americi često je imala jedan cilj:

preživjeti i podići porodicu.

Radili su u fabrikama.

Restoranima.

Na građevinama.

Vozili taksije.

Šili odjeću.

Otvarali male biznise.

Štedjeli.

Kupovali kuće.

I školovali djecu.

Njihova djeca otišla su dalje.

Na Columbia University.

Na NYU.

Na Fordham.

U medicinske škole.

Na Wall Street.

U advokatske kancelarije.

U tehnološke kompanije.

U državne institucije.

Sada dolazi generacija koja nasljeđuje nešto što njihovi djedovi i bake nisu imali:

mrežu.

I pitanje više nije samo koliko je Albanaca uspjelo u Americi.

Pitanje je:

koliko će njih svoj uspjeh pretvoriti u priliku za nekoga ko dolazi poslije njih?

ZATO FORDHAM MOŽE BITI VIŠE OD JEDNOG DOGAĐAJA

Organizatori za 4. oktobar najavljuju keynote govornike, industrijske panele, mentorska povezivanja, profesionalni networking, kao i kontakte vezane za karijeru i praksu.

Ali prava vrijednost tog dana neće se moći izmjeriti 4. oktobra u šest sati navečer.

Vidjet će se kasnije.

Ako student upozna mentora.

Ako neko pronađe praksu.

Ako neko dobije prvi posao.

Ako budući doktor upozna čovjeka koji mu objasni kako izgleda profesionalni put.

Ako student prava upozna advokata kojem će se moći javiti šest mjeseci kasnije.

Ako budući preduzetnik pronađe čovjeka koji će mu reći:

„Napravio sam tu grešku prije dvadeset godina. Nemoj je ponoviti.“

Tada će ovaj samit imati smisla.

Richard Lukaj dolazi sa iskustvom Wall Streeta i investicija.

Dr. Pashko R. Camaj sa iskustvom javnog zdravlja, istraživanja i obrazovanja.

Linda Nikaj iz svijeta prava, univerzitetske nastave i profesionalnog organizovanja.

Nick Gjelaj iz pravne profesije.

Oko događaja pojavljuju se i Fadil Berisha, Avni Mustafaj, Marko Kosmo i drugi ljudi iz albansko-američkog javnog života.

A s druge strane bit će studenti.

Neka njihova imena danas nisu poznata.

Možda upravo među njima sjedi budući ljekar.

Sudija.

Profesor.

Finansijer.

Naučnik.

Preduzetnik.

Diplomata.

Ili čovjek koji će za trideset godina doći na neki novi studentski samit i ispričati kako je njegova karijera počela jednim razgovorom na Fordhamu.

Albanian-American Student Summit 2026 bit će održan u nedjelju, 4. oktobra, od 12 do 18 sati, u The Great Hallu na Fordham Universityju u Bronxu.

Registracija je otvorena, a organizatori navode da je broj mjesta ograničen.

I možda najbolji opis cijele ideje već stoji na njihovom plakatu:

Connect. Lead. Belong.

Poveži se.

Vodi.

Pripadaj.

Jer poslije decenija u kojima se uspjeh albanske dijaspore mjerio time koliko je daleko pojedinac stigao —

sljedeća faza možda će se mjeriti time

koliko je ljudi poveo sa sobom.

More to explorer

No comment yet, add your voice below!


Add a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *