Kao sedamnaestogodišnjak nosio je dres praške Slavije, trenirao sa Edinom Džekom i igrao u Americi. Umjesto stadiona izabrao je medicinu, a danas operiše tumore mozga, aneurizme i najteža oboljenja kičme. I gdje god da ga je život odveo, jedno mjesto nikada nije napustilo njega – rodni Plav.
Postoje ljudi čiji bi jedan životni put bio dovoljan za dvije potpuno različite biografije.
Jedna bi govorila o talentovanom dječaku iz Plava koji je preko FK Jezero stigao do sarajevskog Željezničara, američkog koledža i dresa slavne praške Slavije.
Druga bi govorila o neurohirurgu, doktoru medicinskih nauka, univerzitetskom profesoru i ljekaru koji ulazi u operacionu salu onda kada se odlučuje o najvažnijem – ljudskom životu.
Kod docenta doktora Almira Džurlića te dvije priče spojile su se u jednu.
Rođen je 7. aprila 1986. godine u Beranama, a odrastao je i školovao se u Plavu. Prema njegovoj službenoj biografiji, završio je Osnovnu školu „Hajro Šahmanović“, a zatim Srednju školu „Bećo Bašić“. Još kao dječak pokazivao je veliki fudbalski talenat.
Igrao je za mlađe kategorije FK Jezero, potom za sarajevski Željezničar, gdje je svlačionicu dijelio sa Edinom Džekom. Jedno polugodište proveo je u New Jerseyju, igrajući za američki koledž i istovremeno završavajući školu. Sa svega 17 godina dobio je priliku i u praškoj Slaviji.
Pred njim su se otvorila vrata ozbiljne fudbalske karijere.
A onda je jedna očeva rečenica promijenila pravac njegovog života:
„Sine, ako se povrijediš, ostaćeš bez škole, bez svega.“
Almir je poslušao roditelje i vratio se obrazovanju. Stadion, navijače i fudbalske reflektore zamijenio je knjigama, bolničkim hodnicima i operacionom salom.
MEDICINU JE ZAVRŠIO U ROKU
Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu upisao je 2005, a završio 2011. godine. Prema njegovim navodima, studirao je sa prosječnom ocjenom 9,1.
Već od treće godine studija volontirao je na Klinici za neurohirurgiju. Dok su njegove kolege koristile ljetne raspuste, on je vrijeme provodio na klinici, pratio dežurstva i upoznavao jedan od najzahtjevnijih dijelova medicine – ljudski mozak, kičmenu moždinu i nervni sistem.
Specijalizaciju iz neurohirurgije na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu započeo je krajem 2011. godine, a završio 2017. Njegov univerzitetski CV navodi da je od tada certificirani specijalista neurohirurgije.
Doktorsku disertaciju odbranio je 2023. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Istraživao je povezanost mutacija gena IDH1 sa epileptičnim napadima kod pacijenata koji imaju određene vrste tumora mozga.
Nakon toga izabran je za docenta hirurgije na Sarajevo School of Science and Technology – SSST. U biografiji se navodi i kao sekretar Udruženja neurohirurga Bosne i Hercegovine.
Na Klinici za neurohirurgiju KCUS-a radio je kao neurohirurg i rukovodilac intenzivne njege i operacionih sala, dok ga bolnica Medicana Sarajevo danas predstavlja kao specijalistu za minimalno invazivne operacije kičme, tumore mozga, moždane aneurizme, dječiju neurohirurgiju i liječenje radikularnih sindroma i degenerativnih oboljenja diskova.
UČIO U VELIKIM SVJETSKIM CENTRIMA
Džurlićev stručni put nije ostao zatvoren unutar jedne klinike ili države.
Usavršavao se na seminarima, kongresima i praktičnim kursevima u Kini, Japanu, Turskoj, Austriji, Mađarskoj, Holandiji, Kuvajtu i drugim državama. Prošao je edukacije iz minimalno invazivne neurohirurgije, neuroonkologije, neurovaskularne hirurgije, operacija kičme, pedijatrijske neurohirurgije i hirurgije baze lobanje.
Dobijao je stručne stipendije Američko-austrijske fondacije, Turskog neurohirurškog društva i kineskih institucija. U njegovom CV-ju navedena su usavršavanja u Pekingu i Xi’anu, Weill Cornell seminari u Salzburgu, stručni programi u Antaliji, konferencija u Kobeu i brojni međunarodni neurohirurški simpozijumi.
Bosnu i Hercegovinu predstavljao je na Svjetskom kongresu neurohirurga u Bogoti 2022. godine, gdje je govorio o minimalno invazivnim operacijama tumora mozga i aneurizmi. Prema njegovom intervjuu, učestvovao je i na Svjetskom kongresu u Dubaiju 2025. godine.
Autor je i koautor stručnih radova o tumorima mozga, aneurizmama, moždanim arteriovenskim malformacijama, povredama mozga, operacijama kičme i savremenim mikrohirurškim postupcima. Učestvovao je i u pisanju poglavlja o neurohirurškom liječenju glioma.
To pokazuje da njegova priča nije izgrađena samo na velikim riječima i lijepom predstavljanju. Iza nje stoje godine školovanja, objavljeni stručni radovi, međunarodne edukacije i svakodnevna odgovornost u operacionoj sali.
BEBA OD SAMO 900 GRAMA
Ipak, nijedna titula ne može u potpunosti objasniti šta znači biti neurohirurg.
Iza svakog stručnog termina nalazi se čovjek. Iza svakog snimka mozga nalazi se nečije dijete, majka, otac, supružnik ili prijatelj.
Jedan od slučajeva koje Džurlić posebno pamti bila je prijevremeno rođena djevojčica teška svega 900 grama. Tokom četiri mjeseca liječenja prošla je devet operacija na mozgu.
Djevojčica je preživjela.
Kada ju je mnogo kasnije ponovo vidio, hodala je, govorila i igrala se.
Pamti i dvadesetčetvorogodišnju djevojku koja je u bolnicu stigla sa krvarenjem u mozgu i oduzetom desnom stranom tijela. Poslije hitne operacije počela je ponovo pokretati ruku i nogu, a nakon mjesec dana je hodala.
Tu je i mladić sa tumorom u vratnom dijelu kičme, kojem su ruke i noge bile gotovo oduzete. Operacija je bila izuzetno rizična, ali je pacijent vremenom povratio snagu i funkcije.
To su trenuci u kojima se vidi prava veličina ljekarskog poziva. Ne kroz titule ispred imena, nego kroz čovjeka koji se vratio svojoj porodici i životu.
Džurlić kaže da je najteže kada su pacijenti djeca, posebno kada se radi o malignim tumorima koje ni operacija ne može izliječiti.
Njegova poruka studentima je jednostavna: veliki doktor ne može biti loš čovjek. Znanje je neophodno, ali bez empatije, odgovornosti i odnosa prema pacijentu medicina gubi svoju ljudsku stranu.
ROBOT POMAŽE, ALI NE OPERIŠE UMJESTO ČOVJEKA
Džurlić je bio dio operativnih timova Klinike za neurohirurgiju KCUS-a koji su među prvima koristili savremeni robotski sistem vizualizacije pri složenim operacijama mozga i kičme.
Takva tehnologija neurohirurgu pruža precizniji pogled na operativno polje i omogućava razlikovanje veoma sitnih struktura, krvnih sudova, nerava i tumorskog tkiva.
Ali on posebno naglašava važnu stvar: operaciju ne obavlja robot.
Robot i savremeni mikroskopi pomažu ljekaru, ali odluke, znanje, mirna ruka i odgovornost i dalje pripadaju neurohirurgu.
NJUJORK MU NIJE TUĐINA
Priča o Almiru Džurliću prirodno pripada i Radio New Yorku.
Prema njegovim riječima, oko 80 odsto njegove rodbine živi u New Yorku, dok je sa očeve strane gotovo cijela porodica u Americi. New York je posjetio jedanaest puta i opisuje ga kao grad u kojem je cijeli svijet okupljen na jednom mjestu.
U Americi živi njegov brat, kao i brojna rodbina koja mu je pomagala tokom studija i posebno nakon smrti roditelja. U Hamptonsu posjećuje i prijatelja iz djetinjstva Gorana Jokića.
Ali koliko god puta prešao Atlantik i koliko god svjetskih gradova obišao, Plav za njega ostaje nešto što se ne može zamijeniti.
„AKO ZABORAVIŠ ODAKLE SI, SVE TI JE DŽABA“
Njegova supruga Rijada također je ljekarka, specijalistica pedijatrije. Zajedno su studirali i gotovo istoga dana diplomirali. Roditelji su dvije djevojčice, Iman i Danije.
Svako ljeto, kada mu obaveze dozvole, Almir se sa suprugom i kćerkama vraća u Plav. Tu se porodica ponovo okuplja. Tu su sjećanja na roditelje, školu, prijatelje i djetinjstvo.
Iako je rođen u Beranama, a medicinsku i akademsku karijeru izgradio u Sarajevu, Plav naziva najljepšim gradom na svijetu.
„Čovjek ne smije da zaboravi odakle je potekao.“
U toj rečenici možda se nalazi cijela njegova priča.
Mogao je izabrati stadion, ali je izabrao operacionu salu. Mogao je nakon školovanja i usavršavanja otići mnogo dalje, ali je znanje vratio pacijentima u Sarajevu. Mogao je, poput mnogih uspješnih ljudi, rodni kraj ostaviti samo u rubrici „mjesto odrastanja“, ali ga nosi sa sobom gdje god ode.
Zato priča o docentu doktoru Almiru Džurliću nije samo priča o uspješnom ljekaru.
To je priča o odluci koja je promijenila jedan život, a kasnije pomogla da budu spašeni mnogi drugi.
Priča o talentu koji nije nestao kada je ostavio fudbal, nego je dobio mnogo važniji teren.
I priča o jednom Plavljaninu koji danas drži ljudski život u rukama, ali nije zaboravio ruke svojih roditelja koje su ga izvele na pravi put.
Radio New York
ekst je pripremljen na osnovu javno dostupne stručne biografije dr. Almira Džurlića, podataka SSST-a, Medicane Sarajevo i KCUS-a te njegovih izjava objavljenih u Portalu Revije Fokus.
No comment yet, add your voice below!