Prokletije – planina kojoj se uvijek vraćaš Enes Dreskovic

Razgovor sa Enesom Dreškovićem, predsjednikom Planinarsko-sportskog društva HRID

Život na planini nije samo geografija – to je način razmišljanja, odnos prema prirodi i svakodnevno učenje skromnosti i snage. Upravo takvu filozofiju živi i promoviše Enes Drešković, predsjednik Planinarsko-sportskog društva HRID iz Plav, čovjek koji Prokletije ne doživljava kao destinaciju, već kao sudbinu i poziv.

U razgovoru za Radio New York, Drešković je govorio o životu na Prokletijama, turizmu, planinarstvu, dijaspori i budućnosti ovog jedinstvenog kraja.

Zima kao normalnost, ne kao prepreka

„Mi smo ovdje naučeni na zimu“, kaže Drešković. „Minusi do deset stepeni nijesu nikakva opasnost, već dio našeg svakodnevnog života. Kada imate sunčane dane, hladnoća se gotovo i ne osjeti.“
Takav odnos prema prirodi najbolje oslikava mentalitet ljudi koji žive pod Prokletijama – prilagođeni, strpljivi i duboko povezani sa svojim okruženjem.

Prokletije se ne mogu svesti na jednu destinaciju

Na pitanje šta preporučiti posjetiocima koji prvi put dolaze, odgovor je jasan: Prokletije se ne mogu sažeti u jedno mjesto, jednu sezonu ili jednu priču.

„Sve zavisi od čovjeka – njegove kondicije, interesovanja, da li dolazi sam ili u grupi. Ali jedno je sigurno: na Prokletijama svako može pronaći ono što mu treba“, ističe Drešković.

U samom Plavu, posebno mjesto zauzima Plavsko jezero, kao i brojni vidikovci i planinski predjeli. Gusinjski dio Prokletija dodatno je bogat izletištima poput Ali-pašinih izvora, vodopada Grlja, Oka Skakavice, te dolina Grebaje i Ropojana.
Posebna specifičnost ovog masiva je činjenica da gotovo svaki značajniji vrh ima svoje planinsko jezero, što Prokletijama daje jedinstvenu, gotovo nestvarnu ljepotu.

Više od prirode – kulturno i duhovno nasljeđe

Prokletije nijesu samo planina. One su i prostor bogate istorije, kulture i vjerskog suživota. U Gusinju se, na malom prostoru, nalaze džamija, pravoslavna i katolička crkva – simbol zajedničkog života kroz vjekove.
U Plavu se nalazi i najstarija džamija u Crnoj Gori, sagrađena 1471. godine, što dodatno potvrđuje dubinu i značaj ovog kraja.

Utisci koji se ne zaboravljaju

„Ljudi koji prvi put dođu na Prokletije kažu da su tek zakoračili u ogromno more prirodne ljepote“, kaže Drešković. „Prokletije je nemoguće opisati, nemoguće obići u kratkom vremenu. Ko jednom dođe – vraća se cijelog života.“

Čak i oni koji ovdje žive, često, kako priznaje, nijesu u potpunosti svjesni bogatstva koje imaju. Brojni turisti, novinari i televizijske ekipe iz cijelog svijeta potvrđuju da je Prokletije nemoguće prenijeti riječima – one se moraju doživjeti.

Planinarsko-sportsko društvo HRID – spoj entuzijazma i vizije

Planinarsko-sportsko društvo HRID osnovano je 2005. godine iz potrebe da se život na Prokletijama živi aktivno i smisleno. Klub okuplja ljude svih generacija i razvija brojne aktivnosti: planinarenje, sportsko penjanje, adrenalinske discipline, ekološke akcije, markiranje staza, edukaciju mladih, foto-safari ture, likovne kolonije, zimsko turno skijanje i sankanje.

Posebno mjesto zauzima prekogranična saradnja Crne Gore, Kosova i Albanije, kao i projekti koji Prokletije pozicioniraju na međunarodnu mapu avanturističkog i zimskog turizma.
Jedan od najambicioznijih projekata je manifestacija „Jedan dan – jedan vrh, skijate u tri države“, na prostoru Bogičevice – ideja koja ima potencijal da postane prepoznatljiv evropski brend.

Uz to, članovi HRID-a aktivno rade na monitoringu divljači i praćenju balkanskog risa, čime doprinose zaštiti i razumijevanju bogatog biodiverziteta Prokletija.

Zima ili ljeto – vječna dilema

Za Dreškovića, iako priznaje prednosti ljeta, zima ima posebnu čar. „Zimski zalasci sunca i brze promjene vremena na Prokletijama su prizori koji se ne mogu uporediti ni sa čim“, kaže on.
Ipak, ljeto donosi manifestacije, dolazak dijaspore, međunarodne planinarske staze i intenzivniji turistički život. Posebno se razvija katunski eko-turizam i zdravstveni turizam, jer Prokletije, kako ističe, predstavljaju prirodnu vazdušnu banju – mjesto gdje savremeni čovjek može ponovo pronaći ravnotežu.

Prokletije – destinacija budućnosti

Prokletije nijesu samo planinski masiv – one su prostor susreta prirode, čovjeka, tradicije i budućnosti. Kako poručuje Enes Drešković, ovo je planina kojoj se ne dolazi jednom, već kojoj se uvijek vraća.