Ograničavanje prava veta u slučaju Crne Gore ne predlaže se iz straha od prosrpske koalicije bliske Vučiću jer je svijest o malignosti njegovog SNS-a na Crnu Goru – slaba izvan Crne Gore, tvrdi Aleksandar Musić
Unutar EU postoji opipljiv strah od ponavljanja iskustva s Mađarskom – kako u pogledu demokratije i vladavine prava, tako i u kontekstu vanjskopolitičkog kursa i zloupotrebe prava veta, kaže Adnan Ćerimagić (ESI)
Ideje koje se sve češće čuju iz EU – o ograničavanjima prava potencijalnim članicama te zajednice – ne treba da čude jer iza njih stoji strah od ponavljanja “mađarskog scenarija”, odnosno dvodecenijske prakse ubiranja koristi od EU, uz sistematsko podrivanje zajedničkih politika, poručuju sagovornici “Vijesti”.
Na pitanje zašto su učestali takvi predlozi, politički konsultant i politikolog Aleksandar Musić odgovara riječima da postoje dva razloga za to. Prvi je, kaže, ideološki. Evropljanima je, kako objašnjava, “gorko iskustvo s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom podiglo oprez za bilo kakva buduća kukavičja jaja u samoj Uniji”.
Drugi razlog je, navodi Musić, funkcionalan. Evropa je, prema njegovim riječima, svjesna da, zbog osjetljivog geopolitičkog trenutka, mora pošto-poto da ubrza prijem novih članica, da nema luksuz vremena i “opipavanja” kao prije 15 ili 20 godina. Stoga, tvrdi sagovornik redakcije, pojedine diplomate razmišljaju kako ubrzati prijem novih članica, a ipak ugraditi neke zaštitne mehanizme da im se taj ubrzani prijem ne bi “obio o glavu”.
Analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina Adnan Ćerimagić, rekao je da ideje o određenim privremenim derogacijama prava – bilo da je riječ o slobodi kretanja radnika, glasačkim pravima ili o mehanizmima pojačane supervizije nakon članstva u oblasti vladavine prava – ne bi trebalo da budu iznenađenje. Razlog je, kaže, jasan.
“Unutar EU postoji opipljiv strah od ponavljanja iskustva s Mađarskom – kako u pogledu demokratije i vladavine prava, tako i u kontekstu vanjskopolitičkog kursa i zloupotrebe prava veta. Da li će među državama članicama doći do dogovora o takvim rješenjima, i kakav će on biti – ostaje da se vidi”, saopštio je Ćerimagić redakciji.
Veto, probni rok, prelazne klauzule…
EU godinama ima problem s Orbanom zbog erozije vladavine prava i demokratije u Mađarskoj, optužbi za zloupotrebu evropskih fondova, čestih blokada ključnih odluka Unije vetom i udaljavanja od zajedničke politike prema Rusiji i Ukrajini.
Nakon što je briselski “Politiko” sredinom oktobra objavio da bi, prema predlogu za izmjenu pravila članstva u EU, koji je još u ranoj fazi, nove zemlje mogle da se pridruže Uniji bez punog prava glasa, slična ideja čula se skoro u Njemačkoj. Predsjedavajući Odbora za evropske poslove u Bundestagu, Anton Hojfrajter, izjavio je da se mogućnost članstva u EU “s privremenim ograničavanjem prava veta” ozbiljno razmatra kao opcija za zemlje kandidate, uključujući i Crnu Goru, prenio je RTCG.
Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten kazao je da će u sporazumu o pristupanju s Crnom Gorom postojati “prelazne klauzule”. To znači da će, kako je naveo, “u prelaznom periodu” ostale države članice htjeti da se zaštite ukoliko novopridružena ne ispuni obaveze iz sporazuma o pristupanju, saopštio je on prošle sedmice za RTCG.
Uz ideju o ograničavanju prava veta, veliku pažnju crnogorske javnosti izazvala je i poruka evropske komesarke za proširenje Marte Kos – da bi nove članice EU mogle biti stavljene “na probni rok” kako bi se spriječilo da se po ulasku u Uniju ponašaju kao “trojanski konj Rusije”.
Ne strahuju od vučićevih igrača
Aleksandar Musić navodi da ne smatra da se ograničavanje prava veta, u slučaju Crne Gore, predlaže iz straha od prosrpske koalicije na vlasti, bliske predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Sagovornik kaže da je svijest “o malignosti Srpske napredne stranke (SNS)” Aleksandra Vučića na Crnu Goru – slaba izvan same Crne Gore, i da je to vrlo opasno.
“Primarni razlog za to je činjenica da su Francuska (i donedavno Njemačka) izrazito tetošile Vučića i njegov režim koji je milijardama duga – koji će Srbija otplaćivati decenijama – kupovao njihovu milost”, objašnjava Musić.
U tom smislu je, dodaje, Unija na površinskom nivou deklaracijama i lamentacijama osuđivala nasilje Vučićevog režima, a ispod površine ga, na stvarnom nivou moći, ipak održavala na vlasti.
“Vučićev režim se s razlogom opsesivno (i lukavo) propagandno bavi (nebitnim) (Toninom) Piculom (izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju), koristi ga za bacanje pijeska u oči, a ćuti o onima u Evropi koji zaista odlučuju o njemu…”, rekao je Musić.
Sekundarni razlog što je svijest “o malignosti SNS-a” slaba izvan Crne Gore je, kako napominje, činjenica da crnogorska opozicija nema nikakve iole ozbiljne kontakte na evropskom nivou, “nema s kim da razgovara, druži se uglavnom s ostacima (beskorisnih) jugoslovenskih ostataka, a kad i napada Vučića i njegove sluge u Crnoj Gori – koristi rječnik i argumente koje u Evropi malo ko čuje”.
“Ako Mandića napadate pričom od prije 10 godina, o tome da je proruski igrač, a Evropljani dobro znaju da je on sluga Vučića koji kupuje zapadnoevropsku milost milijardama eura – niko vam priču ne čuje”, podvlači Musić.
Stoga je, kako dodaje, “sudbina Vučićevih slugu u Crnoj Gori vezana za Vučićev odnos s Evropom, a ne za pitanja Amerike i Rusije”.
Prema riječima Musića, Mandić istovremeno radi sve da bi popravio svoj imidž kontaktima i u Evropi, i u Americi.
“Kad spojite ove dinamike – dobijete utisak na evropskim i svjetskim adresama koji sve više odudara od stvarnog (malignog) stanja u zemlji, i to je ogromni problem za budućnost i zdravlje Crne Gore. Malo ljudi u Crnoj Gori to uopšte razumije. Većina misli da će se to samo od sebe razriješiti ulaskom u EU. Neće, čak se može i pogoršati te zauvijek zapeći/zapečatiti”, upozorio je on.
Upitan da li je na iznošenje ideje o ograničavanju prava veta uticalo i nedavno potpisivanje sporazuma o saradnji u oblasti razvoja infrastrukture između Crne Gore i Mađarske, Musić odgovara da možda ovaj potez Podgorice ipak nije percipiran kao toliko bitan.
“Ali ukupno nekorektno mađarsko ponašanje kao takvo u proteklih 20 godina – gdje su se do maksimuma crpile sve koristi EU, a nije učestvovalo u teretima i rizicima, nego se čak i proaktivno rovarilo – jeste dominantan razlog za takvo razmišljanje”, poručio je Musić.
Finale pregovora otvara rasprave
Adnan Ćerimagić tvrdi da napredak Crne Gore, kao i spremnost vlada država članica da je podrže u završnim fazama pregovora, neminovno otvara rasprave unutar EU o uslovima pod kojima su spremne da prihvate nove članice. Podsjeća da Podgorica kuca na vrata Unije nakon najdužeg perioda neproširenja, u kontekstu koji je obilježen izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva iz EU, ratom u Ukrajini, promijenjenim i napetim transatlantskim odnosima, te snažnim osjećajem sigurnosne prijetnje od Rusije i političko-ekonomskih izazova koje predstavlja Kina.
“U takvom okruženju sasvim je očekivano da dio rasprave bude posvećen i širem kontekstu, ali i dugogodišnjim debatama o budućem uređenju same EU, njenog budžeta, politika i procedura donošenja odluka”, naveo je Ćerimagić.
Stoga, dodaje on, ne treba da iznenađuju različite ideje koje se pojavljuju u javnosti. Poručuje da ih treba, takođe, gledati u kontekstu šire rasprave o adaptaciji EU, pripremi narednog višegodišnjeg budžetskog perioda, a koji se odvija paralelno s razgovorima o članstvu Crne Gore.
“Ipak, važno je prvo napraviti konkretne korake. Formiranje radne grupe (za izradu nacrta ugovora o pristupanju) predstavlja početak procesa u kom će države članice predstaviti svoje stavove i prijedloge. Već sad je jasno da ti razgovori neće biti ni jednostavni, ni lišeni političkih emocija, te je teško unaprijed predvidjeti njihov ishod”, konstatovao je sagovornik.
Ćerimagić ističe da najvažnija vijest za evropski put Crne Gore iz Berlina, koja se u posljednjim sedmicama jasno mogla čuti, jeste javna i nedvosmislena podrška planu da se do kraja godine formira radna grupa za izradu nacrta Ugovora o pristupanju. Ako se, kaže, o tome usaglasi svih 27 država članica, to će, prema njegovim riječima, biti snažna, ohrabrujuća i istovremeno proceduralno i politički vrlo važna poruka podrške naporima vlasti u Podgorici.
“Ta poruka neće biti poklon ili čin dobre volje, već rezultat konkretnog i intenzivnog rada Crne Gore na pripremama za članstvo u EU”, ocijenio je sagovornik, podsjećajući da je, prema procjeni Evropske komisije, Crna Gora u posljednjih 12 mjeseci ostvarila veći napredak u nivou pripremljenosti u okviru 33 pregovaračka poglavlja nego u petogodišnjem periodu od 2015. do 2020. godine.
Ćerimagić navodi da ipak ostaje nekoliko poglavlja u kojima će, pored ključnih oblasti vladavine prava, stabilnosti institucija, te borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, biti nužni dodatni i ozbiljni napori. To se odnosi, između ostalog, na zaštitu životne sredine, slobodu kretanja radnika, kao i socijalnu politiku i zapošljavanje.
“Spremnost država članica da započnu razgovore o sadržaju pristupnog ugovora treba, u tom smislu, posmatrati kao snažan podsticaj da se reforme nastave i ubrzaju, ali i kao znak povjerenja u to da Podgorica ima kapacitet da taj posao dovede do kraja”, konstatovao je on.
Pregovori o pristupanju Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. Od tada je Podgorica otvorila sva poglavlja (33), a privremeno zatvorila sedam, od čega tri krajem prošle godine, a jedno u junu ove.
Vlada očekuje da će do kraja ove godine zatvoriti još pet poglavlja, a 2026. i preostala, kako bi Crna Gora pristupila EU 2028.
Musić: Ideja o vetu još nije zaživjela kod vođstva najjačih članica
Aleksandar Musić ocjenjuje da, u ovom trenutku, nije realno da sve članice EU prihvate ideju o ograničavanju prava veta, zato što taj predlog, kaže, još nije dominantan kod vođstva najsnažnijih članica Unije.
On navodi i da predlog možda ne bi doslovno stvorio države “prvog” i “drugog reda” (koristi članstva za nove članice bi i dalje bile ogromne), ali bi to poslalo nezdravu poruku, koja je u suprotnosti s idejom ujedinjenog evropskog kontinenta.
“To bi pak onda zasigurno propagandno iskoristili oni koji preziru (svaku) ideju Evrope i evropske civilizacije kao takve”, podvukao je Musić.
Ćerimagić: Crnogorska diplomatija mora biti na visini zadatka
Adnan Ćerimagić poručuje da crnogorska diplomatija i političko rukovodstvo, pozicija i opozicija, moraju biti na visini zadatka. Ističe da je kroz jasne argumente i konkretne poteze potrebno kontinuirano dokazivati da su reforme vjerodostojne, ali i da je Crna Gora ozbiljan i pouzdan spoljnopolitički i bezbjednosni partner EU.
“Svaki potez ili izjava pažljivo će se posmatrati i može biti korišćen/a kao argument za uvođenje strožih odredbi u pristupni ugovor, uključujući i pitanja poput nepopunjenih ambasadorskih pozicija u državama članicama EU. Na kraju, važno je naglasiti da će i Podgorica imati priliku da odluči da li je spremna da prihvati finalnu ponudu EU”, poručio je Ćerimagić.
Pantelić: Bez prava veta samo za prijem novih članica
Novinar Željko Pantelić je u jučerašnjoj kolumni u “Vijestima” pozivajući se na izvore dobro upućene u pregovarački proces Crne Gore s EU, napisao da Podgorica neće imati pravo veta samo na jednu stvar na koje imaju “zemlje starosjedioci u evropskom bloku” – a to je mogućnost da stavi veto u pregovaračkom procesu s drugim državama kandidatima.
“Drugim riječima, Crna Gora neće moći da realizuje svoje interese i ciljeve u bilateralnim odnosima koristeći pregovarački proces, kao što to njoj radi Hrvatska ili Bugarska Sjevernoj Makedoniji, sa zapadnobalkanskim kandidatima za prijem u EU, plus Ukrajinom i Moldavijom. To će važiti i za Albaniju i za svaku buduću članicu EU”, objasnio je Pantelić.
No comment yet, add your voice below!