{"id":3025,"date":"2026-01-02T01:30:29","date_gmt":"2026-01-02T01:30:29","guid":{"rendered":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025"},"modified":"2026-01-02T01:30:32","modified_gmt":"2026-01-02T01:30:32","slug":"sulejman-efendija-pacariz-tragicna-figura-sandzacke-historije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025","title":{"rendered":"Sulejman efendija Pa\u010dariz, tragi\u010dna figura sand\u017ea\u010dke historije"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Historija Sand\u017eaka u Drugom svjetskom ratu jedna je od najturbulentnijih epizoda jugoslavenskog prostora. Rascjepkani interesi \u2013 izme\u0111u lokalnog stanovni\u0161tva, \u010detnika, partizana, usta\u0161a, talijanskih i njema\u010dkih okupatora \u2013 stvorili su pozornicu na kojoj su pojedinci mogli ste\u0107i i veliku mo\u0107 i stra\u0161nu odgovornost.<\/h4>\n\n\n\n

Me\u0111u njima je posebno mjesto zauzeo Sulejman Pa\u010dariz (1895.\u20131945. ili 1946.), imam, vjerou\u010ditelj i kasniji komandant muslimanske milicije. Njegov \u017eivot oslikava slo\u017eene procese u kojima se jedna manjinska zajednica, optere\u0107ena historijskim traumama i nesigurno\u0161\u0107u, nastojala odbraniti, ali i izboriti politi\u010dki prostor kroz \u010desto kontroverzne saveze.<\/p>\n\n\n\n

Pa\u010dariz je ostao upam\u0107en kao vo\u0111a oru\u017eane formacije koja je u ratu sara\u0111ivala sa silama Osovine, ali je istovremeno imala i elemente samoza\u0161tite muslimanskog stanovni\u0161tva od \u010detni\u010dkih pokolja. Njegova biografija, rekonstruisana na temelju arhivskih izvora i svjedo\u010denja, pokazuje kako je vjerski slu\u017ebenik i seoski hod\u017ea mogao postati simbol otpora, ali i kolaboracije, te kako je ta uloga ostavila dubok trag u kolektivnom pam\u0107enju Sand\u017eaka.<\/p>\n\n\n\n

Sulejman Pa\u010dariz je ro\u0111en 3. novembra 1895. godine u selu Bio\u010da u bjelopoljskom kraju, smje\u0161tenom izme\u0111u Bijelog Polja i Berana. Poticao je iz ugledne i imu\u0107ne porodice. Njegov otac Ibrahim Bio\u010dak-Pa\u010dariz, poznat i kao Mula Ibrahim, bio je hod\u017ea i muallim, cijenjeni vjerski autoritet koji je stekao obrazovanje u medresi u \u0110akovici. Bio je i pisac, autor poznate aljamiado poeme Kasida, a ku\u0107a Pa\u010dariza bila je svojevrsno sredi\u0161te vjerskog i kulturnog \u017eivota sela.<\/p>\n\n\n\n

Porodica je posjedovala kamenu kulu na tri sprata, koja je u mirnim vremenima slu\u017eila kao dom, a u nemirnim danima kao skloni\u0161te za \u010ditavo selo. Blizina granice s Crnom Gorom donosila je stalne sukobe i napetosti, pa je kula imala funkciju kolektivne odbrane. Pored nje, Pa\u010darizi su dr\u017eali i han \u2013 svrati\u0161te za putnike \u2013 sa kahvanom i du\u0107anom. Ova materijalna snaga bila je pokazatelj ugleda porodice u lokalnoj zajednici.<\/p>\n\n\n\n

Ibrahim Pa\u010dariz bio je primjer tipi\u010dnog predstavnika osmanske vjerske inteligencije u Sand\u017eaku krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a. Obrazovanje je sticao u \u0110akovici, gdje je ovladao turskim i albanskim jezikom, a nakon povratka u rodni kraj slu\u017eio je kao imam i u\u010ditelj u seoskom mektebu i d\u017eamiji s kamenim minaretom. Njegov pedago\u0161ki rad bio je od velikog zna\u010daja u o\u010duvanju islamske tradicije i pismenosti me\u0111u lokalnim muslimanima.<\/p>\n\n\n\n

Bio je i pjesnik. Njegova Kasida svjedo\u010di o burnim vremenima, o ratovima i stradanjima muslimanskog stanovni\u0161tva u prvim decenijama 20. stolje\u0107a. Ibrahim je bio oli\u010denje one \u201csitne ilmije\u201d \u2013 vjerske inteligencije koja nije pripadala najvi\u0161oj ulemi, ali je igrala klju\u010dnu ulogu u svakodnevnom \u017eivotu sela.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Balkanski ratovi (1912\u20131913) dramati\u010dno su promijenili sudbinu porodice Pa\u010dariz. Crnogorska vojska je 1912. spalila selo Bio\u010du, uklju\u010duju\u0107i i d\u017eamiju. Muslimansko stanovni\u0161tvo je masovno bje\u017ealo \u2013 prema Bosni, Albaniji i Turskoj. I porodica Pa\u010dariz je morala u izbjegli\u0161tvo: jedno vrijeme boravili su u Pe\u0107i, zatim u Bijelom Polju, a kasnije u selu Gostun i Brodarevu.<\/p>\n\n\n\n

U kolektivnoj memoriji sa\u010duvane su i legende o hrabrosti Ibrahima Pa\u010dariza. Prema jednoj anegdoti, \u010dak je i crnogorski kralj Nikola I Petrovi\u0107 \u017eelio isku\u0161ati njegovu o\u0161troumnost, pa ga je ispitivao pitanjima o razlici izme\u0111u \u010dovjeka i hajvana, stri\u017eenog i ko\u0161enog, osloba\u0111anja i \u201coslobodilaca\u201d. Ibrahimovi odgovori, prepuni mudrosti, navodno su zadobili kraljevo po\u0161tovanje.<\/p>\n\n\n\n

Odrastaju\u0107i u takvoj porodici \u2013 na raskr\u0161\u0107u vjere, kulture i ratnih trauma \u2013 mladi Sulejman Pa\u010dariz sticao je i obrazovanje i osje\u0107aj odgovornosti. Djetinjstvo je proveo u atmosferi nesigurnosti, uz pri\u010de o izbjegli\u0161tvima i stradanjima muslimana. Upravo \u0107e to iskustvo oblikovati njegov kasniji put: od imama i u\u010ditelja, preko sukoba sa dr\u017eavnim vlastima, do vo\u0111e milicije u najkrvavijem periodu historije Sand\u017eaka.<\/p>\n\n\n\n

Nakon burnog djetinjstva obilje\u017eenog ratnim traumama, Sulejman Pa\u010dariz je krenuo putem vjerskog obrazovanja. Najprije je zavr\u0161io ibtidaiju (ni\u017eu medresu) u Lozni, zatim \u010detiri razreda ru\u017edije, a potom i \u010detiri razreda medrese u Bijelom Polju. Kratko je poha\u0111ao i daru-l-muallimin (te\u010daj za vjerou\u010ditelje) u Sjenici, dok je 1933. godine u Prijepolju polo\u017eio imamsko-mati\u010darski ispit, \u010dime je stekao pravo da radi kao imam i mati\u010dar.<\/p>\n\n\n\n

Govorio je bosanski, turski i arapski, \u0161to ga je \u010dinilo obrazovanijim od ve\u0107ine seoskih imama. Njegovo \u0161kolovanje svjedo\u010di o nastojanju tada\u0161nje muslimanske zajednice da odr\u017ei vjerski \u017eivot i nakon osmanskog povla\u010denja, oslanjaju\u0107i se na mre\u017eu lokalnih medresa i mekteba.<\/p>\n\n\n\n

Kao mladi\u0107, Pa\u010dariz je regrutiran u vojsku Kraljevine SHS 1919. godine, gdje je slu\u017eio godinu dana u pje\u0161adijskoj jedinici. U tom periodu se i o\u017eenio \u2013 1919. godine, Zadom Arslanovi\u0107, s kojom je imao petoro djece. Kasnije se ponovo \u017eenio i ukupno imao sedam sinova i dvije k\u0107eri. Njegov privatni \u017eivot bio je obilje\u017een velikom porodicom, ali i ekonomskim te\u0161ko\u0107ama, \u0161to \u0107e ga kasnije natjerati da tra\u017ei razli\u010dite slu\u017ebe i dodatne izvore prihoda.<\/p>\n\n\n\n

Presudan doga\u0111aj u Pa\u010darizovom \u017eivotu bio je ubistvo njegovog oca Ibrahima 21. augusta 1921. godine u selu Brodarevo. \u010cetni\u010dke jedinice Koste Pe\u0107anca, tada anga\u017eovane kao privremena \u017eandarmerija, optu\u017eile su Ibrahima i jo\u0161 nekoliko muslimana da poma\u017eu odmetniku Jusufu Mehonji\u0107u. Tom prilikom ubijeno je dvadesetak muslimana iz tog kraja, me\u0111u njima i Sulejmanov otac.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj zlo\u010din imao je dalekose\u017ene posljedice: u\u010dvrstio je nepovjerenje muslimanskog stanovni\u0161tva prema dr\u017eavnoj vlasti i poja\u010dao osje\u0107aj nesigurnosti. Za mladog Sulejmana to je bila rana trauma koja \u0107e oblikovati njegov kasniji politi\u010dki i vojni anga\u017eman.<\/p>\n\n\n\n

Prema nekim izvorima, nakon o\u010deve smrti Pa\u010dariz je napustio slu\u017ebu u \u017eandarmeriji i priklju\u010dio se odmetni\u010dkoj dru\u017eini Jusufa Mehonji\u0107a, Mehonji\u0107eva grupa brojala je izme\u0111u 50 i 70 ljudi, a djelovala je na prostoru Sand\u017eaka, Crne Gore i Kosova. Nakon Mehonji\u0107evog ubistva 1926. godine, dru\u017eina se raspala, a Sulejman se navodno vratio u redovnu slu\u017ebu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ipak, historiografija nije u potpunosti uspjela potvrditi njegovu ulogu u ovoj epizodi. U arhivima nema jasnih dokaza, pa ostaje otvoreno pitanje koliko je Pa\u010dariz bio aktivan komita ili je to tek kasnije naraslo u legendu. No, i sama sumnja pokazuje kako je njegova figura bila obavijena kontroverzama jo\u0161 za \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Godine 1927. Sulejman Pa\u010dariz je slu\u017ebeno imenovan imamom u selu Hisard\u017eik kod Prijepolja. Na toj du\u017enosti ostaje du\u017ee vrijeme, bave\u0107i se i vjerou\u010diteljskim radom. Bio je dio one velike mre\u017ee \u201esitne ilmije\u201c \u2013 imama i mualima koji su \u017eivjeli na granici siroma\u0161tva, bore\u0107i se da izdr\u017eavaju porodice u vremenu ekonomske krize.<\/p>\n\n\n\n

Njegova imamska karijera, me\u0111utim, nije bila bez problema. \u010cesto se sukobljavao sa susjedima \u2013 i muslimanima i pravoslavcima \u2013 te se protiv njega vodilo vi\u0161e privatnih parnica. Posebno se pamti slu\u010daj iz 1929. godine kada je na sudu verbalno napao op\u0161tinskog \u010dinovnika Milo\u0161a Pantovi\u0107a, \u0161to mu je donijelo kaznu zatvora i dodatnu reputaciju buntovnika.<\/p>\n\n\n\n

Zbog sukoba i konflikata, muftijstvo u Pljevljima ga je 1933. premjestilo u Ostros, malo mjesto u barskom srezu, naseljeno uglavnom Albancima muslimanima. Pa\u010dariz je ovaj premje\u0161taj do\u017eivio kao degradaciju, ali je morao prihvatiti. Tamo je radio kao imam i vjerou\u010ditelj, a prema nekim izvorima i kao vojni imam u garnizonu u Baru.<\/p>\n\n\n\n

U Ostrosu je proveo gotovo cijelo me\u0111uratno razdoblje. \u010cesto je bio bolestan i tra\u017eio bolovanja, a o njegovom uticaju i radu u tom periodu nema mnogo podataka. Ostaje zabilje\u017eeno da nije pripadao vi\u0161oj hijerarhiji Islamske zajednice i da se kretao na margini, sve dok rat nije iznova otvorio prostor za njegov politi\u010dki i vojni uspon.<\/p>\n\n\n\n

Vrijeme izme\u0111u dva rata u Sand\u017eaku obilje\u017eili su siroma\u0161tvo, agrarna reforma i etni\u010dke napetosti. Muslimanski imami i hod\u017ee, poput Pa\u010dariza, \u010desto su \u017eivjeli u te\u0161kim uvjetima. Agrarna reforma je osiroma\u0161ila muslimanske zemljoposjednike, a nacionalna politika Kraljevine SHS \u010desto je izazivala nezadovoljstvo.<\/p>\n\n\n\n

U tom kontekstu, Pa\u010dariz se oblikovao kao vjerski slu\u017ebenik s izra\u017eenim osje\u0107ajem nepravde i animoziteta prema dr\u017eavnim vlastima. Njegov konzervativni pogled i latentna sklonost sukobu sa vlastima najavili su kasniji ulazak u ratnu politiku i vojnu organizaciju.<\/p>\n\n\n\n

Izme\u0111u 1918. i 1941. godine Sulejman Pa\u010dariz se kretao izme\u0111u uloge imama, u\u010ditelja, porodi\u010dnog \u010dovjeka i buntovnika. Tragi\u010dna smrt oca i neprijateljstvo vlasti prema muslimanima ostavili su dubok trag. Njegov \u017eivot u me\u0111uratnom periodu bio je neprestana borba za polo\u017eaj i opstanak, ali i vrijeme u kojem se oblikovao njegov kasniji identitet vo\u0111e.<\/p>\n\n\n\n

Rat koji je izbio 1941. godine otvorio mu je put ka vrhuncu mo\u0107i \u2013 i ka najve\u0107oj kontroverzi njegovog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U prolje\u0107e 1941. godine, nakon njema\u010dke agresije na Kraljevinu Jugoslaviju, Sand\u017eak se na\u0161ao na raskr\u0161\u0107u interesa razli\u010ditih okupacionih sila. Njema\u010dke trupe u\u0161le su u regiju izme\u0111u 16. i 19. aprila, a ubrzo je uslijedila podjela okupacionih zona izme\u0111u Njema\u010dke i Italije. \u201cBe\u010dka linija\u201c razgrani\u010denja (april 1941.) podijelila je Sand\u017eak: Priboj, Prijepolje, Nova Varo\u0161, Sjenica i Novi Pazar pripali su pod njema\u010dku komandu, dok su Pljevlja, Bijelo Polje i Tutin dospjeli pod italijansku upravu.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, ta granica nije bila kona\u010dna. Sand\u017eak je ostao predmet nadmetanja izme\u0111u sila Osovine, ali i lokalnih aktera \u2013 usta\u0161ke Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske (NDH), koja je polagala pravo na taj prostor, te novih muslimanskih politi\u010dkih lidera koji su tra\u017eili za\u0161titu od \u010detni\u010dkih napada.<\/p>\n\n\n\n

Usta\u0161ki re\u017eim je Sand\u017eak proglasio dijelom svoje dr\u017eave. U aprilu i maju 1941. domobranske i oru\u017eni\u010dke jedinice NDH stacionirale su se u Priboju, Prijepolju, Sjenici i Novom Pazaru. Njihov dolazak do\u010dekao je dio muslimanskog stanovni\u0161tva s entuzijazmom \u2013 do\u017eivljavali su ga kao kraj srpske dominacije i mogu\u0107nost politi\u010dke emancipacije. Usta\u0161ki ideolozi muslimane Sand\u017eaka i Bosne smatrali su \u201ccvijetom hrvatske narodnosti\u201c.<\/p>\n\n\n\n

U Sand\u017eaku je imenovan usta\u0161ki povjerenik Murat Bajrovi\u0107, dok je zapovjednik vojske i oru\u017eni\u0161tva postao potpukovnik Stjepan Jakovljevi\u0107. S dolaskom NDH zapo\u010delo je ru\u0161enje srpskih nacionalnih simbola, progon dijela srpskih prvaka i obnova privilegija za muslimansku elitu.<\/p>\n\n\n\n

U trenutku okupacije, Sulejman Pa\u010dariz se ve\u0107 bio vratio iz Ostrosa u svoj rodni kraj. Prema predanju, \u010dak je izbjegao poku\u0161aj likvidacije od strane \u010detnika: kada su ga zaustavili na putu, isko\u010dio je iz autobusa, sko\u010dio u rijeku Lim i pre\u017eivio pucnjeve skrivaju\u0107i se pod vodom. Taj doga\u0111aj dodatno je u\u010dvrstio njegovu reputaciju me\u0111u mje\u0161tanima.<\/p>\n\n\n\n

Njegov povratak u Hisard\u017eik, selo nadomak manastira Mile\u0161eve, bio je prekretnica. Tamo je okupio grupu ljudi spremnih da se naoru\u017eaju i organizuju radi odbrane od \u010detni\u010dkih upada. Upravo tu se formirala jezgra muslimanske milicije kojom \u0107e on komandovati.<\/p>\n\n\n\n

Tokom ljeta 1941, uz pomo\u0107 vlasti NDH, po\u010delo je organizovano formiranje muslimanskih milicija u Sand\u017eaku. Oru\u017eje i oprema stizali su od domobranskih jedinica, a lokalni lideri, poput Sulejmana Pa\u010dariza i Huseina Rov\u010danina, imenovani su za komandante. Njihove jedinice nazvane su \u201eusta\u0161ko-muslimanskim milicijama\u201c. Baze su postojale u Brodarevu, Komaranu, Hisard\u017eiku i dijelovima Novog Pazara i Sjenice.<\/p>\n\n\n\n

Prvobitno, ove formacije imale su za cilj za\u0161titu muslimanskog stanovni\u0161tva od \u010detni\u010dkih zlo\u010dina. Me\u0111utim, ubrzo su u\u0161le u otvorene sukobe s partizanima, nakon \u0161to su komunisti poku\u0161ali pridobiti njihove borce na svoju stranu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ve\u0107 u julu 1941. godine u Sjeni\u010dkom kraju buknuo je partizanski ustanak. Kada su ustanici zauzeli oru\u017eni\u010dku postaju u Barama, potpukovnik Jakovljevi\u0107 tra\u017eio je hitno naoru\u017eavanje Pa\u010darizove i drugih muslimanskih jedinica, jer nije imao dovoljno vlastitih ljudi. U telegramu vi\u0161im vlastima zatra\u017eio je: \u201c10 pu\u0161komitraljeza, 100 pu\u0161aka, 10.000 metaka i pet sanduka bombi\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Ovi zahtjevi svjedo\u010de da su vlasti NDH aktivno podsticale muslimansku miliciju kao svoju produ\u017eenu ruku. Pa\u010dariz je tada ve\u0107 bio priznat kao komandant, a njegova jedinica imala je stabilnu strukturu i vojnu disciplinu.<\/p>\n\n\n\n

Histori\u010dari se i danas spore o karakteru Pa\u010darizove milicije. S jedne strane, radi se o samoorganizovanoj muslimanskoj odbrani od \u010detni\u010dkih napada, koji su ve\u0107 1941. po\u010deli s masovnim pokoljima muslimana u Sand\u017eaku. S druge strane, formalna saradnja s NDH, a kasnije i s Italijanima i Nijemcima, svrstava je u kolaboracionisti\u010dke formacije.<\/p>\n\n\n\n

Za mnoge muslimane tog vremena, dilema je bila egzistencijalna: ostati neza\u0161ti\u0107en pred \u010detnicima zna\u010dilo je riskirati pokolje i etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje. Zbog toga je milicija imala \u0161iroku podr\u0161ku, iako je ta podr\u0161ka nosila cijenu politi\u010dkog kompromisa sa okupatorom.<\/p>\n\n\n\n

Do jeseni 1941. Sulejman Pa\u010dariz postao je jedan od najuticajnijih ljudi u Sand\u017eaku. Njegova milicija predstavljala je silu koju su respektovali i okupatori i lokalno stanovni\u0161tvo. Time je Pa\u010dariz izrastao iz imama i u\u010ditelja u vojnog lidera, ali i u simbol kontroverzi koje \u0107e pratiti cijeli njegov ratni put.<\/p>\n\n\n\n

Ulaskom u 1942. godinu Sand\u017eak je postao popri\u0161te slo\u017eenih vojno-politi\u010dkih previranja. Podijeljen izme\u0111u njema\u010dke i italijanske zone, s ambicijama NDH i prisustvom \u010detni\u010dkog i partizanskog pokreta, prostor je bio rascijepljen na vi\u0161e interesnih sfera. U tom mozaiku, muslimanske milicije predvo\u0111ene Sulejmanom Pa\u010darizom i Huseinom Rov\u010daninom imale su zna\u010dajnu ulogu. Njihova pozicija bila je dvostruka: istovremeno su sara\u0111ivale s okupatorima (radi oru\u017eja i logistike), ali i djelovale kao brana muslimanskom stanovni\u0161tvu od \u010detni\u010dkih pokolja.<\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to su Talijani 1941. okupirali dijelove Sand\u017eaka i Kosova, stvorili su plan tzv. \u201eVelike Albanije\u201c. U tom okviru formirane su jedinice vulnetara \u2013 albanskih dobrovoljaca, \u010diji je zadatak bio \u010duvanje granica i represija nad srpskim stanovni\u0161tvom. Time su muslimanske milicije u sand\u017ea\u010dkoj regiji dobile konkurenciju, ali i saveznike, zavisno od situacije. Italijani su koristili Pa\u010dariza kada im je trebalo odr\u017eavanje reda, dok su ga istovremeno ograni\u010davali da se ne osamostali.<\/p>\n\n\n\n

\u010cetni\u010dki pokret Dra\u017ee Mihailovi\u0107a predstavljao je najve\u0107u prijetnju muslimanima Sand\u017eaka. Jo\u0161 od jeseni 1941. \u010detnici su po\u010dinili masakre u okolnim selima \u2013 sje\u0107anja na \u0160ahovi\u0107e iz 1924. bila su jo\u0161 \u017eiva, pa je muslimansko stanovni\u0161tvo osje\u0107alo dubok strah. Pa\u010dariz je zbog toga imao podr\u0161ku u svojoj zajednici: njegove jedinice bile su percipirane kao jedina realna za\u0161tita od pokolja.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, odnosi s \u010detnicima bili su promjenljivi. Povremeno su okupacione vlasti poku\u0161avale posredovati u sporazumima izme\u0111u muslimanskih milicija i \u010detni\u010dkih komandanata, ali su ti dogovori kratko trajali. Mr\u017enja i nepovjerenje izme\u0111u dvije zajednice, poja\u010dani stalnim krvoproli\u0107ima, u\u010dinili su takve sporazume neodr\u017eivim.<\/p>\n\n\n\n

Komunisti\u010dki partizanski pokret, nakon inicijalnog ustanka 1941, nastojao je pridobiti muslimanske mase. Delegacije su poku\u0161avale uvjeriti Pa\u010dariza da se priklju\u010di narodnooslobodila\u010dkom pokretu, ali on je to odbio. Razlog je bio vi\u0161estruk: ideolo\u0161ka udaljenost, strah od srpske dominacije unutar partizana i vjerovanje da \u0107e okupatori dugoro\u010dno zadr\u017eati kontrolu nad Balkanom.<\/p>\n\n\n\n

Od 1942. godine muslimanska milicija i partizani postaju otvoreni neprijatelji. Do\u0161lo je do krvavih okr\u0161aja u Sjeni\u010dkom i Prijepoljskom srezu, gdje su partizanske jedinice poku\u0161avale zauzeti sela pod Pa\u010darizovom kontrolom. Pa\u010dariz je odgovarao represalijama, \u010desto uz podr\u0161ku Italijana i oru\u017ejem dobijenim od njih.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Pod Pa\u010darizovom komandom milicija se institucionalizirala. Imala je hijerarhiju, vojne formacije i komandno sjedi\u0161te u Hisard\u017eiku. Borci su bili uglavnom lokalni seljaci, ali i ljudi iz okolnih mjesta, motivirani prvenstveno samoza\u0161titom. Oru\u017eje je stizalo od NDH i Italijana, a kasnije i od Nijemaca.<\/p>\n\n\n\n

Milicija je funkcionisala kao paralelna vlast: organizovala je stra\u017ee, kontrolisala promet, izdavala nare\u0111enja. Pa\u010dariz je, kao komandant, u\u017eivao autoritet koji je daleko nadilazio funkciju seoskog imama. Njegova rije\u010d postajala je zakon, \u0161to ga je pretvorilo u fakti\u010dkog lidera muslimanske zajednice u velikom dijelu Sand\u017eaka.<\/p>\n\n\n\n

Period 1942\u20131943. obilje\u017een je eskalacijom nasilja. Muslimanska milicija, pod izgovorom odbrane, \u010desto je u\u010destvovala u napadima na pravoslavna sela za koja se sumnjalo da sara\u0111uju s \u010detnicima ili partizanima. Na taj na\u010din spirala osvete postajala je sve dublja: \u010detnici bi napadali muslimanska sela, a milicija uzvra\u0107ala upadima u srpska naselja.<\/p>\n\n\n\n

Ova dinamika nasilja, tipi\u010dna za Sand\u017eak tokom rata, stvorila je atmosferu trajne nesigurnosti. Pa\u010dariz se u narodu percipirao dvostruko: kao za\u0161titnik muslimana, ali i kao krvnik u o\u010dima pravoslavnih zajednica.<\/p>\n\n\n\n

Nakon italijanske kapitulacije u septembru 1943. godine, njema\u010dka vojska preuzima punu kontrolu nad Sand\u017eakom. To je prekretnica i za Pa\u010darizovu miliciju. On tada prelazi u otvorenu saradnju s Wehrmachtom. Njegove jedinice stavljene su pod njema\u010dku komandu, a zauzvrat su dobijale oru\u017eje, municiju i logisti\u010dku podr\u0161ku.<\/p>\n\n\n\n

Njema\u010dke vlasti su koristile muslimansku miliciju za borbu protiv partizana, ali i za osiguravanje komunikacija i \u017eeljezni\u010dkih pravaca. Time je Pa\u010dariz u\u010dvrstio svoju poziciju, ali je i nepovratno svrstao sebe i svoje ljude u kolaboracionisti\u010dki blok.<\/p>\n\n\n\n

Godine 1942\u20131943 bile su vrhunac mo\u0107i Sulejmana Pa\u010dariza. Njegova milicija bila je klju\u010dni vojni faktor u Sand\u017eaku, a on sam neprikosnoveni lider muslimanske zajednice. Ali ta mo\u0107 je imala cijenu: kolaboracija s okupatorima i u\u010de\u0161\u0107e u represalijama nad srpskim stanovni\u0161tvom u\u010dinili su ga jednim od najkontroverznijih aktera rata.<\/p>\n\n\n\n

Na horizontu se ve\u0107 nazirao njegov pad \u2013 jer kako su sile Osovine slabile, tako je i prostor za njegovo djelovanje postajao sve u\u017ei.<\/p>\n\n\n\n

Kapitulacija Italije u septembru 1943. godine dovela je do naglog preokreta u Sand\u017eaku. Italijanski garnizoni povukli su se, a njihovo mjesto preuzeli Nijemci, koji su \u017eeleli osigurati komunikacione pravce prema Kosovu i Crnoj Gori. Time su muslimanske milicije, uklju\u010duju\u0107i Pa\u010darizovu, potpale pod jo\u0161 neposredniji nadzor Wehrmachta.<\/p>\n\n\n\n

Partizanski pokret, oja\u010dan pobjedama u Bosni i Crnoj Gori, od jeseni 1943. sve vi\u0161e nadire u Sand\u017eak. Pa\u010dariz se tada na\u0161ao u situaciji u kojoj je morao otvoreno i bez zadr\u0161ke stati na stranu okupatora, jer bez njema\u010dke podr\u0161ke nije mogao odr\u017eati vlast nad svojom milicijom niti za\u0161tititi svoje ljude.<\/p>\n\n\n\n

Njema\u010dke vlasti priznale su Sulejmana Pa\u010dariza kao komandanta muslimanske milicije u Sand\u017eaku i stavile njegove jedinice u funkciju protivpartizanske borbe. Oru\u017eje, municija i zalihe stizali su direktno iz njema\u010dkih skladi\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n

U zamjenu, Pa\u010dariz je morao anga\u017eovati svoje ljude u osiguravanju \u017eeljezni\u010dkih pravaca, \u010duvanju mostova i pratnji njema\u010dkih transporta. Njegove jedinice u\u010destvovale su u zajedni\u010dkim operacijama protiv partizana, ali i u represalijama nad civilima za koje se sumnjalo da sara\u0111uju s NOP-om. Time je njegovo ime jo\u0161 dublje vezano za kolaboraciju.<\/p>\n\n\n\n

Rat nije po\u0161tedio ni njegovu porodicu. Prema dostupnim izvorima, dvojica Pa\u010darizovih sinova poginula su tokom savezni\u010dkog bombardovanja Prijepolja 1944. godine. Nakon rata, preostala porodica bila je prisiljena napustiti Sand\u017eak zbog progona novih vlasti i preselila se u Bosnu i Makedoniju.<\/p>\n\n\n\n

Ova li\u010dna tragedija ukazuje na slo\u017eenost ratnih uloga: dok je Pa\u010dariz bio smatran saradnikom okupatora, istovremeno je i sam platio visoku cijenu rata u vlastitoj ku\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Tokom 1944. godine, kako je Crvena armija napredovala kroz Srbiju, a partizanske jedinice preuzele inicijativu u Sand\u017eaku, muslimanska milicija Sulejmana Pa\u010dariza na\u0161la se u defanzivi. Njegove jedinice povla\u010dile su se zajedno s njema\u010dkim trupama, u\u010destvuju\u0107i u borbama protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji i Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n

U tom periodu bilje\u017ee se i novi sukobi s \u010detnicima, koji su tako\u0111e bili u rasulu. Sand\u017eak je postao prostor haoti\u010dnih borbi u kojima su svi protiv svih nastojali prona\u0107i izlaz. Pa\u010dariz je, me\u0111utim, ostao vjeran Nijemcima do kraja, jer nije imao alternativu.<\/p>\n\n\n\n

Sudbina Sulejmana Pa\u010dariza obavijena je neizvjesno\u0161\u0107u, ali ve\u0107ina izvora navodi da je uhap\u0161en krajem rata 1945. godine. Prema jednoj verziji, zarobili su ga partizani na prostoru Crne Gore, a potom je izveden pred vojni sud. Po svoj prilici, osu\u0111en je na smrt i strijeljan. Drugi izvori ostavljaju mogu\u0107nost da je poginuo tokom borbi ili da je ubijen bez su\u0111enja. Precizni detalji i danas ostaju nepoznati.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to je sigurno jeste da je 1945. godine zavr\u0161io \u017eivot kao pora\u017een \u010dovjek \u2013 bez oru\u017eane mo\u0107i, bez politi\u010dke za\u0161tite i obilje\u017een kao saradnik okupatora.<\/p>\n\n\n\n

U poslijeratnoj Jugoslaviji, ime Sulejmana Pa\u010dariza bilo je sinonim za kolaboraciju. U zvani\u010dnoj partizanskoj historiografiji opisan je kao izdajnik i neprijatelj naroda. Njegova muslimanska milicija prikazivana je isklju\u010divo kao produ\u017eena ruka okupatora i oru\u0111e ugnjetavanja.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, u kolektivnom pam\u0107enju muslimana Sand\u017eaka, slika je bila slo\u017eenija. Pa\u010dariz je ponekad vi\u0111en i kao za\u0161titnik naroda od \u010detni\u010dkih zlo\u010dina, vo\u0111a koji je u haoti\u010dnim vremenima poku\u0161ao osigurati opstanak svoje zajednice. Ta ambivalentnost traje do danas: jedni ga smatraju herojem samoza\u0161tite, a drugi kolaboracionistom bez opravdanja.<\/p>\n\n\n\n

Smrt Sulejmana Pa\u010dariza ozna\u010dila je kraj jedne od najkontroverznijih epizoda sand\u017ea\u010dke historije. Njegov uspon od seoskog imama do vo\u0111e milicije, saradnja s okupatorima i krvave godine sukoba ostavili su dubok trag na Sand\u017eak. Njegova biografija pokazuje kako su rat i nesigurnost manjinskih zajednica mogli oblikovati lidere koji su balansirali izme\u0111u samoza\u0161tite i kolaboracije.<\/p>\n\n\n\n

Za histori\u010dare i danas ostaje pitanje: da li je Pa\u010dariz bio vo\u0111a koji je, u o\u010daju, poku\u0161ao spasiti svoj narod \u2013 ili \u010dovjek koji je, izabrav\u0161i okupatora za saveznika, zavr\u0161io na pogre\u0161noj strani historije?<\/p>\n\n\n\n

\u017divot i djelovanje Sulejmana Pa\u010dariza te\u0161ko je svesti na jednostavne formule. On je bio dijete burnog vremena, ro\u0111en u posljednjim decenijama Osmanskog carstva, formiran u doba austrougarskih i crnogorskih osvajanja, sazrio u Kraljevini SHS, a svoj puni politi\u010dki i vojni uspon do\u017eivio u vrtlogu Drugog svjetskog rata. Njegova biografija zapravo odra\u017eava dramu jedne cijele zajednice: sand\u017ea\u010dkih muslimana, koji su, stije\u0161njeni izme\u0111u srpsko-crnogorskog nacionalizma, okupatorskih interesa i komunisti\u010dkog pokreta, poku\u0161avali prona\u0107i put opstanka.<\/p>\n\n\n\n

U o\u010dima svoje zajednice, Pa\u010dariz je u prvim godinama rata imao auru za\u0161titnika. \u010cetni\u010dki masakri i prijetnje etni\u010dkim \u010di\u0161\u0107enjem stvorili su atmosferu straha, a milicija koju je on organizirao izgledala je kao jedina garancija sigurnosti. Mnogi muslimani vidjeli su u njemu lidera koji je bio spreman oru\u017ejem braniti sela i \u010duvati njihove porodice.<\/p>\n\n\n\n

No, saradnja sa okupatorima, najprije usta\u0161ama, zatim Italijanima i na kraju Nijemcima, dala je njegovoj ulozi tamnu stranu. Historiografija ga je zbog toga svrstala u red kolaboracionista. U\u010de\u0161\u0107e u represalijama, u zajedni\u010dkim akcijama sa okupacionim trupama i u napadima na partizanska i srpska sela stavilo je njegovo ime na spisak \u201eneprijatelja naroda\u201c nakon oslobo\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n

U socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji, ime Sulejmana Pa\u010dariza nije se moglo spominjati osim u negativnom kontekstu. On je bio paradigma \u201cizdajnika\u201c i \u201csluge okupatora\u201c. Njegova porodica bila je stigmatizirana i primorana na iseljavanje. U kolektivnom pam\u0107enju, me\u0111u Bo\u0161njacima Sand\u017eaka, njegovo ime pre\u017eivljavalo je u polusjeni: spominjalo se u uskim krugovima, kroz anegdote i sje\u0107anja, \u010desto u formi \u0161apata, kao simbol i za\u0161tite i prokletstva u isto vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to ga izdvaja jeste \u010dinjenica da je iz skromnog porijekla i pozicije seoskog imama izrastao u lidera \u010dije je ime izazivalo i strah i po\u0161tovanje, i mr\u017enju i divljenje. Njegov put, od Bio\u010de i Hisard\u017eika do vo\u0111e milicije i smaknu\u0107a 1945, ogoljava paradoks rata: da u trenucima op\u0161te nesigurnosti ljudi \u010desto biraju puteve koji ih, iako zami\u0161ljeni kao za\u0161tita, vode u tragi\u010dne krajnosti.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: \u017deljko Karaula: \u201c<\/em><\/strong>Prilog za biografiju vo\u0111e muslimanske milicije u Sand\u017eaku Sulejmana Pa\u010dariza (1895\u20131945?)\u201c.<\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Historija Sand\u017eaka u Drugom svjetskom ratu jedna je od najturbulentnijih epizoda jugoslavenskog prostora. Rascjepkani interesi \u2013 izme\u0111u lokalnog stanovni\u0161tva, \u010detnika, partizana, usta\u0161a, talijanskih i njema\u010dkih okupatora \u2013 stvorili su pozornicu na kojoj su pojedinci mogli ste\u0107i i veliku mo\u0107 i stra\u0161nu odgovornost. Me\u0111u njima je posebno mjesto zauzeo Sulejman Pa\u010dariz (1895.\u20131945. ili 1946.), imam, vjerou\u010ditelj […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-3025","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-uncategorized"],"acf":[],"yoast_head":"\nSulejman efendija Pa\u010dariz, tragi\u010dna figura sand\u017ea\u010dke historije - Radio New York<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Sulejman efendija Pa\u010dariz, tragi\u010dna figura sand\u017ea\u010dke historije - Radio New York\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Historija Sand\u017eaka u Drugom svjetskom ratu jedna je od najturbulentnijih epizoda jugoslavenskog prostora. Rascjepkani interesi \u2013 izme\u0111u lokalnog stanovni\u0161tva, \u010detnika, partizana, usta\u0161a, talijanskih i njema\u010dkih okupatora \u2013 stvorili su pozornicu na kojoj su pojedinci mogli ste\u0107i i veliku mo\u0107 i stra\u0161nu odgovornost. Me\u0111u njima je posebno mjesto zauzeo Sulejman Pa\u010dariz (1895.\u20131945. ili 1946.), imam, vjerou\u010ditelj […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Radio New York\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2026-01-02T01:30:29+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2026-01-02T01:30:32+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/sulejman-pacariz.jpg.pagespeed.ce_.6tkBEk7t5t.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"768\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"517\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Ismet Rastoder\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Ismet Rastoder\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"17 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025\"},\"author\":{\"name\":\"Ismet Rastoder\",\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/#\/schema\/person\/e2f4dbf5b60fd9ac004d77b9e1b59559\"},\"headline\":\"Sulejman efendija Pa\u010dariz, tragi\u010dna figura sand\u017ea\u010dke historije\",\"datePublished\":\"2026-01-02T01:30:29+00:00\",\"dateModified\":\"2026-01-02T01:30:32+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025\"},\"wordCount\":3983,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/sulejman-pacariz.jpg.pagespeed.ce_.6tkBEk7t5t.jpg\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025\",\"url\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025\",\"name\":\"Sulejman efendija Pa\u010dariz, tragi\u010dna figura sand\u017ea\u010dke historije - Radio New York\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/sulejman-pacariz.jpg.pagespeed.ce_.6tkBEk7t5t.jpg\",\"datePublished\":\"2026-01-02T01:30:29+00:00\",\"dateModified\":\"2026-01-02T01:30:32+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/sulejman-pacariz.jpg.pagespeed.ce_.6tkBEk7t5t.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/sulejman-pacariz.jpg.pagespeed.ce_.6tkBEk7t5t.jpg\",\"width\":768,\"height\":517},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Sulejman efendija Pa\u010dariz, tragi\u010dna figura sand\u017ea\u010dke historije\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/#website\",\"url\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/\",\"name\":\"Radio New York\",\"description\":\"Radio New York \u2014 Most Amerike i domovine\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/#organization\",\"name\":\"Radio New York\",\"url\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/262517255_4571047313011643_1786418142376364479_n.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/262517255_4571047313011643_1786418142376364479_n.jpg\",\"width\":212,\"height\":210,\"caption\":\"Radio New York\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/#\/schema\/logo\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/#\/schema\/person\/e2f4dbf5b60fd9ac004d77b9e1b59559\",\"name\":\"Ismet Rastoder\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/800e8dd1eac3e728e825b7d5c16c80b067c4a0557a2ce54986c89f6008f454bb?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/800e8dd1eac3e728e825b7d5c16c80b067c4a0557a2ce54986c89f6008f454bb?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Ismet Rastoder\"},\"description\":\"Ismet Rastoder je urednik i osniva\u010d portala Radio New York \u2014 medijskog prostora posve\u0107enog dijaspori, dru\u0161tvenoj istini i stvarnim \u017eivotnim pitanjima Balkana i Amerike. Poznat po direktnom stilu, hrabrim komentarima i beskompromisnoj borbi protiv nepravde, Rastoder donosi glas zajednice koja se \u010desto ne \u010duje, ali itekako postoji. Vi\u0161e od dvije decenije aktivan je u zajednici i medijima, gdje kroz analize, autorske kolumne i dru\u0161tveni anga\u017eman povezuje iskustvo \u017eivota u Americi sa realno\u0161\u0107u Balkana. Njegove pri\u010de otvaraju va\u017ene teme \u2014 od identiteta i politike, do kulture, dijaspore i dru\u0161tvenih transformacija. Prepoznat je kao glas dijaspore koji govori ono \u0161to mnogi misle, ali rijetko ko ka\u017ee.\",\"sameAs\":[\"http:\/\/radio-newyork.com\"],\"url\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?author=2\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Sulejman efendija Pa\u010dariz, tragi\u010dna figura sand\u017ea\u010dke historije - Radio New York","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Sulejman efendija Pa\u010dariz, tragi\u010dna figura sand\u017ea\u010dke historije - Radio New York","og_description":"Historija Sand\u017eaka u Drugom svjetskom ratu jedna je od najturbulentnijih epizoda jugoslavenskog prostora. Rascjepkani interesi \u2013 izme\u0111u lokalnog stanovni\u0161tva, \u010detnika, partizana, usta\u0161a, talijanskih i njema\u010dkih okupatora \u2013 stvorili su pozornicu na kojoj su pojedinci mogli ste\u0107i i veliku mo\u0107 i stra\u0161nu odgovornost. Me\u0111u njima je posebno mjesto zauzeo Sulejman Pa\u010dariz (1895.\u20131945. ili 1946.), imam, vjerou\u010ditelj […]","og_url":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025","og_site_name":"Radio New York","article_published_time":"2026-01-02T01:30:29+00:00","article_modified_time":"2026-01-02T01:30:32+00:00","og_image":[{"width":768,"height":517,"url":"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/sulejman-pacariz.jpg.pagespeed.ce_.6tkBEk7t5t.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Ismet Rastoder","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Ismet Rastoder","Est. reading time":"17 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025"},"author":{"name":"Ismet Rastoder","@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/#\/schema\/person\/e2f4dbf5b60fd9ac004d77b9e1b59559"},"headline":"Sulejman efendija Pa\u010dariz, tragi\u010dna figura sand\u017ea\u010dke historije","datePublished":"2026-01-02T01:30:29+00:00","dateModified":"2026-01-02T01:30:32+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025"},"wordCount":3983,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/sulejman-pacariz.jpg.pagespeed.ce_.6tkBEk7t5t.jpg","inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025","url":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025","name":"Sulejman efendija Pa\u010dariz, tragi\u010dna figura sand\u017ea\u010dke historije - Radio New York","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/sulejman-pacariz.jpg.pagespeed.ce_.6tkBEk7t5t.jpg","datePublished":"2026-01-02T01:30:29+00:00","dateModified":"2026-01-02T01:30:32+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025#primaryimage","url":"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/sulejman-pacariz.jpg.pagespeed.ce_.6tkBEk7t5t.jpg","contentUrl":"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/sulejman-pacariz.jpg.pagespeed.ce_.6tkBEk7t5t.jpg","width":768,"height":517},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3025#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/radio-newyork.com\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Sulejman efendija Pa\u010dariz, tragi\u010dna figura sand\u017ea\u010dke historije"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/#website","url":"https:\/\/radio-newyork.com\/","name":"Radio New York","description":"Radio New York \u2014 Most Amerike i domovine","publisher":{"@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/radio-newyork.com\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/#organization","name":"Radio New York","url":"https:\/\/radio-newyork.com\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/262517255_4571047313011643_1786418142376364479_n.jpg","contentUrl":"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/262517255_4571047313011643_1786418142376364479_n.jpg","width":212,"height":210,"caption":"Radio New York"},"image":{"@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/#\/schema\/logo\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/#\/schema\/person\/e2f4dbf5b60fd9ac004d77b9e1b59559","name":"Ismet Rastoder","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/800e8dd1eac3e728e825b7d5c16c80b067c4a0557a2ce54986c89f6008f454bb?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/800e8dd1eac3e728e825b7d5c16c80b067c4a0557a2ce54986c89f6008f454bb?s=96&d=mm&r=g","caption":"Ismet Rastoder"},"description":"Ismet Rastoder je urednik i osniva\u010d portala Radio New York \u2014 medijskog prostora posve\u0107enog dijaspori, dru\u0161tvenoj istini i stvarnim \u017eivotnim pitanjima Balkana i Amerike. Poznat po direktnom stilu, hrabrim komentarima i beskompromisnoj borbi protiv nepravde, Rastoder donosi glas zajednice koja se \u010desto ne \u010duje, ali itekako postoji. Vi\u0161e od dvije decenije aktivan je u zajednici i medijima, gdje kroz analize, autorske kolumne i dru\u0161tveni anga\u017eman povezuje iskustvo \u017eivota u Americi sa realno\u0161\u0107u Balkana. Njegove pri\u010de otvaraju va\u017ene teme \u2014 od identiteta i politike, do kulture, dijaspore i dru\u0161tvenih transformacija. Prepoznat je kao glas dijaspore koji govori ono \u0161to mnogi misle, ali rijetko ko ka\u017ee.","sameAs":["http:\/\/radio-newyork.com"],"url":"https:\/\/radio-newyork.com\/?author=2"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radio-newyork.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3025","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radio-newyork.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radio-newyork.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radio-newyork.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radio-newyork.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3025"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radio-newyork.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3025\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3027,"href":"https:\/\/radio-newyork.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3025\/revisions\/3027"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radio-newyork.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3025"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radio-newyork.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3025"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radio-newyork.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3025"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}