{"id":3013,"date":"2026-01-02T01:24:25","date_gmt":"2026-01-02T01:24:25","guid":{"rendered":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013"},"modified":"2026-01-02T01:24:30","modified_gmt":"2026-01-02T01:24:30","slug":"salko-skrijelj-junak-koji-je-sprijecio-prodor-cetnika-ka-rozaju-i-pesteri-1943","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013","title":{"rendered":"Salko \u0160krijelj \u2013 junak koji je sprije\u010dio prodor \u010detnika ka Ro\u017eaju i Pe\u0161teri (1943.)"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Pi\u0161e: dr. Harun Crnovr\u0161anin<\/strong><\/p>\n\n\n\n

O stradanju bo\u0161nja\u010dko-muslimanskog stanovni\u0161tva Bjelopoljskog sreza (Donjeg Bihora) pisao sam u nekoliko navrata. Poznato je da je tada u ovom srezu, prema prvom izvje\u0161taju \u010detni\u010dkog vojvode Pavla \u0110uri\u0161i\u0107a upu\u0107enom 10. januara 1943., njegovom komandantu Dra\u017ei Mihailovi\u0107u, u Bjelopoljskom srezu je ubijeno 1.400 muslimana, od \u010dega 400 odraslih mu\u0161karaca i 1.000 \u017eena, djece i staraca. Ova \u010detni\u010dka ofanziva je bila do detalja isplanirana a pokrenuta je, dan uo\u010di pravoslavnog Bo\u017ei\u0107a, na Badnje ve\u010de 06. januara 1943. godine.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Istovremenom akcijom, do zuba naoru\u017eanih, tri hiljade (3.000) crnogorskih i srbijanskih \u010detnika, stavili su u \u010deli\u010dni obru\u010d \u010ditav Bjelopoljski srez. Sa sjevera, iz pravca Prijepolja i Gornje Pe\u0161teri, krenuo je Vojislav Luka\u010devi\u0107 sa svojim \u010detnicima.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Sa juga je krenuo komandant Limsko-Sand\u017ea\u010dkih \u010detni\u010dkih odreda (vasojevi\u010dkih \u010detnika) Pavle \u0110uri\u0161i\u0107. \u010cetnici su svoj krvavi pir zapo\u010deli pred zoru 06. januara 1943. \u0110uri\u0161i\u0107 je napao iz pravca Lozne, Zatona i Bijelog Polja prema Bistrici. U zimskim jutarnjim satima napali su muslimansku stra\u017eu, njih dvadesetak, koja se nalazila u selu U\u0161anovi\u0107e, savladali ih i preko srpskog sela Pe\u0107arske prebacili se u sjeni\u010dka sela na Pe\u0161ter, gdje su se spojili sa srbijanskim \u010detnicima.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/a><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Prvo su napali selo Korita u kojem je \u017eivjelo brojno bratstvo Li\u010dina. Tamo su, prema izjavi istra\u017eiva\u010da Fehima D\u017eogovi\u0107a, \u010detnici, iznenada na spavanju, ubili 69 muslimana. Samo iz ku\u0107e Nov\u010di\u0107a, ubijeno je \u0161esnaest ljudi. Begi Li\u010dini su ku\u010dinama napunili dimije i zapalili. Dok je Bega \u017eiva gorjela \u010detnici su zapjevali:<\/p>\n\n\n\n

\u201eO Bo\u017ei\u0107u \u010detres tre\u0107e,<\/em><\/p>\n\n\n\n

za \u010detnike evo sre\u0107e,<\/em><\/p>\n\n\n\n

mesto drva i badnjaka,<\/em><\/p>\n\n\n\n

lo\u017ee glave od Turaka.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Tako\u0111er, iz pravca Pe\u0161teri krenuo je i Rade Korda sa svojim \u010detnicima koji je napao pograni\u010dna sela Viso\u010dku, Sjeni\u010dke Bare, Treskavicu i Bori\u0161i\u0107e. U Viso\u010dki je u ku\u0107i Lata Bu\u010dana ubijeno dvanaest \u017eena i djece i staraca. Herojski otpor  pru\u017eila je Latova \u0107erka Emina, ubiv\u0161i nekoliko \u010detnika kom\u0161ija, da bi je na kraju, kad joj je nestalo municije, \u010detnici uhvatili i ubili. Bacili su je u ku\u0107u sa ostalima, da izgori pored njenog oca Lata, majke Kime i brata Meha od osamnaest godina.<\/p>\n\n\n\n

Pred snagama \u010detni\u010dkih juri\u0161lija na\u0161la se potpuno neza\u0161ti\u0107ena i bespomo\u010dna sirotinja u muslimanskim selima cijelog Donjeg Bihora. \u010cetnici Pavla \u0110uri\u0161i\u0107a su po\u010dinili grozna nedjela nad muslimanskim civilima. Oni su ubacivali djecu, \u017eene i starce u ku\u0107e, punili ku\u0107e slamom ili sijenom i potom palili, iz pi\u0161tolja su ubijali djecu koja bje\u017ee. Stare ljude su \u017eive zakivali za hrastove, djecu su hvatali za noge, udarali o zemlju i bacali u vatru. \u017dene su silovali i sjekli im dojke. Prije nego \u0161to bi zapalili muslimanske ku\u0107e detaljno bi ih pretresli i oplja\u010dkali. Krupnu i sitnu stoku su tako\u0111e vodili sa sobom. Popaljena su sva muslimanska sela na desnoj obali rijeke Lim. \u0110uiri\u0161i\u0107 je u svom izvje\u0161taju naveo 33 sela, me\u0111utim, prema izjavi rahmetli prof. Murata Mahmutovi\u0107a, popaljeno je preko 60 sela i zaseoka.<\/p>\n\n\n\n

Nabroja\u0107emo popaljena Donjobihorska sela: Voljevac, Gubava\u010d, Rodijelje, U\u0161anovi\u0107e, Prese\u010denik, Buturi\u0107e, Donji Vlah, Mirojevi\u0107i, \u0160olja, Radojeva Glava, Pobreti\u0107e, Medi\u0161e, Donja Kostenica, Stubo, Vrh, Zminac, \u0160ipovice, Negobratina, Osmanbegovo Selo, Dupljaci, Jasen, Kosti\u0107e, Ka\u0161evar, Ivanje, Godijevo, \u017dilice, Gornja Crn\u010da, Gornji Raduli\u0107i, Vrba, Crhalj, Kradenik, Sipanje, Li\u010dine, Laholo, \u017durena, Kamine, Raklja, Dubovo, Pa\u0161i\u0107a Polje, Pi\u0161anje (danas Brestovik), Zaton, Klinac, Brijeg, Odrin, Vita\u010de, Bre\u017e\u0111e,  Mojstir, Dolac, Mokri Lug, Jablanovo, Bijedi\u0107e,<\/p>\n\n\n\n

Podbre\u017ee, Br\u010dve, \u017diljak, Holuja, Boljhanina, Rastoka, Kahve (Bistrica) Stojanovi\u0107e, Su\u0161ica, Bio\u010da, Zahumsko, Sjeni\u010dke Bare i Viso\u010dka.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Istina je, da je Muslimanska milicija, kojom je komandovao \u0106azim Sijari\u0107, na ovom podru\u010dju bila zate\u010dena, ali veliki dio krivice snose Italijani koji su bili upoznati sa \u010detni\u010dkim planovima a nisu reagovali. Italijani su vodili dvoli\u010dnu politiku na cijeloj teritoriji Sand\u017eaka. Njihova politika je bila \u201eDivide et impera\u201c (Zavadi pa vladaj). Na jednoj strani su se prikazivali kao za\u0161titnici bo\u0161nja\u010dkog stanovni\u0161tva, a na drugoj nisu spre\u010davali zlo\u010dine \u010detnika nad njima, jer nisu htjeli da kvare odnose sa \u010detnicima koji su im bili pomo\u0107na oru\u017eana formacija, koju su oni naoru\u017eavali, hranili i pla\u0107ali. Sli\u010dna situacija se doga\u0111ala i tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992-1995), kada su tzv. me\u0111unarodne snage, umjesto da sprije\u010de \u010detni\u010dke zlo\u010dine nad Bo\u0161njacima, svojom pasivno\u0161\u0107u i\u0161li na ruku Karad\u017ei\u0107evim i Mladi\u0107evim \u010detnicima da rade ono \u0161to su uradili.<\/p>\n\n\n\n

Jedino \u0161to je \u0106azim Sijari\u0107 mogao da uradi u trenutku \u017eestoke \u010detni\u010dke ofanzive je, da omogu\u0107i koridor za prolazak kolona sa nekoliko hiljada muslimanskih izbjeglica koji su bje\u017eali iz Donjeg u pravcu Gornjeg Bihora.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Istovremeno se mo\u017ee postaviti i pitanje koliko su i partizani mogli da u\u010dine da sprije\u010de ovaj genocid, jer partizani su tada u Bjelopoljskom srezu bili stasali u respektabilnu silu. Da je Rifat Burd\u017eovi\u0107-Tr\u0161o bio \u017eiv sigurno ne bi mirno posmatrao kako \u010detnici kolju njegov narod i pale njihova sela u Bjelopoljskom srezu odakle je i sam poticao. Me\u0111utim, njega su crnogorski, nazovimo partizani, na \u010delu sa Arsom Jovanovi\u0107em i Milanom Peruni\u010di\u0107em na podmukao na\u010din, u dogovoru sa \u010detnicima, 02. oktobra 1942. godine likvidirali su u selu Trnovu kod Mrkonji\u0107 grada (ranije Varcar Vakufa). Kako niko ne bi posumnjao u Tr\u0161ino ubistvo, partizani \u017ertvuju i komandanta Tre\u0107e proleterske brigade Vladimira Kne\u017eevi\u0107a Volo\u0111u i Toma\u0161a \u017di\u017ei\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Uspje\u0161na odbrana Gornjeg Bihora na \u010delu sa hod\u017eom Osmanom Hrastoderom<\/p>\n\n\n\n

Mnogi danas smatraju da je rahmetli mula Osman Hrastoder (1895-1946) najzaslu\u017eniji za odbranu bo\u0161nja\u010dkog stanovni\u0161tva Gornjeg Bihora (Petnji\u010dke op\u0161tine) od \u010detni\u010dke kame u toku Drugog svjetskog rata. Milicija koju je osnovao mula Osman imala je \u010disto odbrambeni karakter. Bio je imam d\u017eamije u Petnjici, veoma po\u0161tovana i umna glava. Organizovao je Gornjobihorce i naoru\u017eao ih oru\u017ejem koje je dobio od \u0106azima Sijari\u0107a i albanske bra\u0107e sa Kosova. Tokom jula i avgusta 1941. uspje\u0161no odbranio Petnjicu od napada vasojevi\u010dkih \u010detnika iz Berana i sa Police, nakon \u010dega mu je ugled kod naroda jo\u0161 vi\u0161e porastao.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Mula Osman je organizovao \u010dete po planinskim selima Gornjeg Bihora, a za njihove komandire postavio iskusne borce i dokazane ratnike. Jedan od njih bio je i Salko \u0160krijelj iz Da\u0161\u010de Rijeke. Zahvaljuju\u0107i Salku \u0160krijelju i njegovim borcima \u010detnici su 08. januara 1943. kod sela Godu\u0161e do\u017eivjeli poraz, i na taj na\u010din bili onemogu\u0107eni da nastave svoj krvavi pohod ka Ro\u017eajama i Pe\u0161teri.<\/p>\n\n\n\n

Ko je bio Salko \u0160krijelj?<\/p>\n\n\n\n

Salko \u0160krijelj je ro\u0111en 1880. godine u gornjobihorskom planinskom selu Da\u0161\u010da Rijeka od oca Adila \u0160krijelja i majke Altune Rastoder. Salko je u braku sa Razom Tahirovi\u0107, iz susjednog sela \u0110erekara, imao \u010detvoro djece: Muja, Hasima, Pembu i Havu. Ovaj gor\u0161tak je u vrijeme Kraljevine Jugoslavije bio pripadnik sand\u017ea\u010dkog komitskog pokreta koji je predvodio Jusuf Mehonji\u0107. Za podru\u010dje Gornjeg Bihora Mehonji\u0107 je postavio Saita Hadrovi\u0107a u \u010dijoj se jedinici borio i Salko \u0160krijelj.<\/p>\n\n\n\n

U Drugom svjetskom ratu mula Osman ga postavlja za ratnog starje\u0161inu za nekoliko planinskih sela: Da\u0161\u010da Rijeka, Javorova Murovac, Poro\u010de, Savin bor, Bor, Dobrodole i Kru\u0161\u010dica. Sva navedena sela nalaze se na nadmorskoj visini od preko 1280 metara. Na najve\u0107oj visini nalazi se selo Kru\u0161\u010dica (1.475 metara) koja se grani\u010di sa selom \u0110erekare u Tutinskoj op\u0161tini. Salko je u ratu bio mitraljezac i istakao se u bitci na Godu\u0161i 08. januara 1943. gdje je, sa svojim borcima, \u010detnicima za\u0161ao iza le\u0111a i porazio ih. Pre\u017eivio je rat i do\u017eivio je duboku starost. Umro je u 108 godini \u017eivota. Neka mu je rahmet veliki.<\/p>\n\n\n\n

Opis bitke na Godu\u0161i<\/p>\n\n\n\n

(08. 01.1943.)<\/p>\n\n\n\n

Bitka na Godu\u0161i spada u red najva\u017enijih bitaka koje su spasile Sand\u017eak. O njoj su svjedo\u010denje ostavili i dvojica Bihoraca, u\u010desnika ove bitke. To su Ramiz Zveroti\u0107 (1923-2004) iz sela Vr\u0161eva i Sabro Sijari\u0107 (1925-2020) iz Godijeva. Obojica su rahmetlije.<\/p>\n\n\n\n

\u201eIzbezumljene kolone muslimanskih civila iz Bjelopoljskog sreza (Donjeg Bihora) bje\u017eale su ispred \u010detni\u010dke kame tra\u017ee\u0107i spas u povla\u0107enju ka Gornjem Bihoru (Petnjici) i Ro\u017eaju. Sa sjeverne strane, iz pravca Pe\u0161teri i Korita, nailazila je jaka \u010detni\u010dka formacija vojvode Vojislava Luka\u010devi\u0107a koja je imala zadatak da presretne i pobije muslimanske izbjeglice iz Bjelopoljskog sreza. Murat Mu\u010di\u0107 i Asim Kajevi\u0107 prvi su  saznali za \u010detni\u010dki plan i munjevito organizovali mje\u0161tane Godu\u0161e i okolnih sela. Iza\u0161li su na najve\u0107e uzvi\u0161enje zvano \u201eKr\u0161i\u201c i tu sa\u010dekali \u010detnike koji su samouvjereno nadirali ka Godu\u0161i. Prvo su zapucale Muratova i Asimova pu\u0161ka a zatim i ostalih branitelja. Nakon kra\u0107eg vremena Godu\u0161anima u pomo\u0107 sti\u017eu borci iz susjednog Gornjeg Bihora na \u010delu sa \u010duvenim mitraljescem Salkom \u0160krijeljem iz Da\u0161\u010de Rijeke. Salko je bio jedan od najsposobnijih komandira milicije Gornjeg Bihora koju je predvodio mula Osman Hrastoder.\u201c (Iz izjave Ramiza Zveroti\u0107a date autoru Crnovr\u0161aninu u ljeto 1996. godine u Istanbulu.)<\/em><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201e\u2026 Salkovu grupu \u010dinili su ovi borci: Li\u010dina Elmaz, Li\u010dina \u0160aban, Kali\u0107 Suljo, \u0160krijelj Elez, \u0160krijelj Ragip, \u0160krijelj Fazlija, \u0160krijelj Desto, \u0160krijelj \u0160abo, \u0160krijelj Sadik, \u0160krijelj Hajriz, \u0160krijelj Hazir, \u0160krijelj Mustafa, \u0160krijelj Hivzo, \u0160krijelj Sefo, \u0160krijelj D\u017eemo, \u0160krijelj Abaz i Selmo Kalender.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ova grupa je do\u0161la na La\u0111evac odakle su imali pregled sela Bjelopoljskog kraja. Po\u0161to su vidjeli da Korita gore, a da je Godu\u0161a jo\u0161 sa\u010duvana, okrenuli su \u201eKr\u0161ima\u201c ka Godu\u0161i. \u010cetnici su na Sipanju gomilali oplja\u010dkanu stoku.Bihorci Gornjeg Bihora su se rasporedili, a jedna grupa je po\u0161la ka narodu koji je bje\u017eao. Tra\u017eili su od \u010detnika da se predaju jer nemaju kuda, ali su \u010detnici zapucali. Onda su povikali i zapucali branitelji. \u010cetnici su u\u0107utali, a poslije dva sata ugasila se i vatra koju su lo\u017eili \u010detnici na Bukvici. Bihorci su i dalje pucali, a onda je nai\u0161ao narod i kazao da su \u010detnici pobjegli preko Lima. Branitelji su u\u0161li u Korita i kupili mrtve Bo\u0161njake koje su ukopali tek drugi dan. Tako je odbijen \u010detni\u010dki napad sa sjeverne strane Gornjeg Bihora, \u010dime je osuje\u0107ena i namjera da udare \u010detnici iz Berana i sa Police i da se spoje sa onima koji su nastupali od Korita i Pe\u0161teri\u2026\u201c (Iz knjige autora Salije Adrovi\u0107a, Gornji Bihor, str. 108, Berane, 1995.)<\/em><\/p>\n\n\n\n

Izbjegli\u010dke kolone iz Donjeg Bihora skupile su se na jednoj visoravni iznad sela Crhlja koje se nalazi izme\u0111u Sipanja i Godu\u0161e. O tome \u0161ta se doga\u0111alo na toj visoravni i kako se ogroman broj izbjeglica na\u0161ao u \u010detni\u010dkom obru\u010du opisao je Sabro Sijari\u0107 iz sela Godijeva.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNekoliko hiljada prognanih na\u0161lo se neza\u0161ti\u0107eno, sa svih strana opkoljeno, mitraljezi su \u0161tektali sa visova i sijali smrt, kur\u0161umi (meci) su fijukali sa svih strana, svugdje jauci, vriska i zapomaganje ranjenih, krv je lila i bojila snijeg, klju\u010dalo je kao u kazanu. Prestravljene majke su zvale djecu koja su zaostajala ili premorena sjedala u snijeg. Djeca su vri\u0161tala, tra\u017ee\u0107i i zovu\u0107i poginule roditelje.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Totalna katastrofa se pribli\u017eavala kraju, kur\u0161umi su padali kao ki\u0161a po neza\u0161ti\u0107enom narodu. Pomo\u0107i niodkuda nije bilo. Za postravljeni narod nije bilo izlaza, bili su u gvozdenom vatrenom obru\u010du \u010detnika rije\u0161enih da sve pobiju. Iznenada je sa dru\u017einom bahnuo, za le\u0111a \u010detnicima na Plo\u010du povi\u0161e Godu\u0161e, Salko \u0160krijelj iz Da\u0161\u010de Rijeke. Nekako je uspio sa svojim borcima da potisne \u010detnike sa Plo\u010de i Godu\u0161kog kr\u0161a, oslobodi prolaz prognanicima preko Godu\u0161e i sprije\u010di dalje nadiranje \u010detnika u Gornji Bihor.\u201c (Izjava Sabra Sijari\u0107a iz teksta neobjavljene knjige autora Fehima D\u017eogovi\u0107a)<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

O tome kako je rasporedio svoje branitelje po planinskim selima, koja su bila pod njegovom kontrolom, komandant Salko \u0160krijelj isti\u010de: \u201eSamo na jednom uzvi\u0161enju, nas je bilo 32 borca. Na potezu od jednog kilometra bilo nas je raspore\u0111eno 82 borca. Na ostalom dijelu fronta od 7-8 kilometara rasporedio sam 120 boraca. Grupom od 23 borca na Potajnici iznad sela Korita komandovao je D\u017eemo Rastoder.\u201c (Iz knjige \u201eRo\u017eaje i okolina, ljudi i doga\u0111aji (1912-1945), str. 133, autora Alije Matovi\u0107a, Ro\u017eaje, 2009.)<\/em><\/p>\n\n\n\n

Branitelji Gornjeg Bihora su tog 08. januara 1943., poslije vrlo o\u0161tre borbe, uspjeli su da potisnu \u010detnike uz pomo\u0107 pristiglih boraca Donjeg Bihora kojima je komandovao \u0106azim Sijari\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Autor ovog teksta je u ljeto 2016. godine obi\u0161ao Godu\u0161u i okolinu i razgovarao sa mje\u0161tanima o ovoj spasonosnoj bitci.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eSAND\u017dA\u010cKA SREBRENICA 1943.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Nastavak \u010detni\u010dke ofanzive u Pljevaljskom, Pribojskom, \u010cajni\u010dkom i Fo\u010danskom srezu<\/p>\n\n\n\n

Nakon pokolja u Bjelopoljskom srezu \u010detnici su svoju genocidnu ofanzivu nastavili ka sjeveru- u pravcu sand\u017ea\u010dkih gradova Pljevalja i Priboja i bosanskih gradova \u010cajni\u010da i Fo\u010de. Tamo su zavr\u0161no klali, ubijali, plja\u010dkali, silovali sve do polovine februara 1943. godine. U drugom izvje\u0161taju Pavla \u0110uri\u0161i\u0107a od 13. februara 1943.,upu\u0107enom komandantu Dra\u017ei Mihailovi\u0107u, zapisano je da je:<\/p>\n\n\n\n

\u201e\u2026Akcija u Pljevaljskom, \u010cajni\u010dkom i Fo\u010danskom srezu zavr\u0161ena uspe\u0161no\u2026 \u017drtve kod muslimana 1.200 boraca i oko 8.000 \u017eena, staraca i dece.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Zna\u010di samo u ova tri sreza ubijeno je 9.200 muslimana. O\u010digledno je da je \u0110uri\u0161i\u0107 izostavio da navede broj ubijenih muslimana u Pribojskom srezu gdje je, prema istra\u017eivanju pukovnika biv\u0161e JNA Safeta Hasanagi\u0107a ubijeno jo\u0161 3.708 lica bo\u0161nja\u010dke nacionalnosti!<\/p>\n\n\n\n

Do danas je ostala tajna, i za nau\u010dnu i za \u0161iru javnost, zbog \u010dega nigdje nije ostavljen pisani trag o \u010detni\u010dkim zlo\u010dinima u Pribojskom srezu? Ostavljen je trag za \u017ertve sand\u017ea\u010dkih i bosanskih srezova: Bijelog Polja, Pljevalja, Fo\u010de i \u010cajni\u010da, ali za Priboj ne postoji, iako su sva sela ovog sreza popaljena a muslimanski narod desetkovan!<\/p>\n\n\n\n

Dakle, prostim sabiranjem brojeva ubijenih muslimana u navedenim srezovima dolazi se do nevjerovatnog broja od 14.308 ubijenih za samo mjesec dana!<\/p>\n\n\n\n

Osvr\u010du\u0107i se na ovaj, u komunizmu \u201epre\u0161u\u0107eni genocid\u201c, sand\u017ea\u010dki muftija Muamer ef. Zukorli\u0107 je izjavio:<\/p>\n\n\n\n

\u201eKako je mogu\u0107e da ve\u0107ina Bo\u0161njaka ne zna za genocid u kome je ubijeno za nekoliko stotina vi\u0161e na\u0161ih sunarodnika nego u Srebrenici? Koju smo to historiju u\u010dili u \u0161kolama i koju danas na\u0161a djeca u\u010de?<\/p>\n\n\n\n

Koliko su mraku neznanja o sebi i svojoj pro\u0161losti doprinijeli na\u0161i neprijatelji, a koliko mi sami?<\/p>\n\n\n\n

Bo\u0161nja\u010dkom narodu sigurno nije, a kome jeste interes da ovako stravi\u010dne istine potiskuje u zaborav? I kona\u010dno, da li je mogu\u0107a sloboda sa ovoliko zatrpane istine?<\/p>\n\n\n\n

Odgovori na ova pitanja Bo\u0161njake \u010dekaju na svom dugom i mu\u010dnom putu vra\u0107anja slobode i dostojanstva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: dr. Harun Crnovr\u0161anin O stradanju bo\u0161nja\u010dko-muslimanskog stanovni\u0161tva Bjelopoljskog sreza (Donjeg Bihora) pisao sam u nekoliko navrata. Poznato je da je tada u ovom srezu, prema prvom izvje\u0161taju \u010detni\u010dkog vojvode Pavla \u0110uri\u0161i\u0107a upu\u0107enom 10. januara 1943., njegovom komandantu Dra\u017ei Mihailovi\u0107u, u Bjelopoljskom srezu je ubijeno 1.400 muslimana, od \u010dega 400 odraslih mu\u0161karaca i 1.000 \u017eena, djece […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":3014,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-3013","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized"],"acf":[],"yoast_head":"\nSalko \u0160krijelj \u2013 junak koji je sprije\u010dio prodor \u010detnika ka Ro\u017eaju i Pe\u0161teri (1943.) - Radio New York<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Salko \u0160krijelj \u2013 junak koji je sprije\u010dio prodor \u010detnika ka Ro\u017eaju i Pe\u0161teri (1943.) - Radio New York\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Pi\u0161e: dr. Harun Crnovr\u0161anin O stradanju bo\u0161nja\u010dko-muslimanskog stanovni\u0161tva Bjelopoljskog sreza (Donjeg Bihora) pisao sam u nekoliko navrata. Poznato je da je tada u ovom srezu, prema prvom izvje\u0161taju \u010detni\u010dkog vojvode Pavla \u0110uri\u0161i\u0107a upu\u0107enom 10. januara 1943., njegovom komandantu Dra\u017ei Mihailovi\u0107u, u Bjelopoljskom srezu je ubijeno 1.400 muslimana, od \u010dega 400 odraslih mu\u0161karaca i 1.000 \u017eena, djece […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Radio New York\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2026-01-02T01:24:25+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2026-01-02T01:24:30+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/7-3.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"864\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"648\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Ismet Rastoder\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Ismet Rastoder\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"13 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013\"},\"author\":{\"name\":\"Ismet Rastoder\",\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/#\/schema\/person\/e2f4dbf5b60fd9ac004d77b9e1b59559\"},\"headline\":\"Salko \u0160krijelj \u2013 junak koji je sprije\u010dio prodor \u010detnika ka Ro\u017eaju i Pe\u0161teri (1943.)\",\"datePublished\":\"2026-01-02T01:24:25+00:00\",\"dateModified\":\"2026-01-02T01:24:30+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013\"},\"wordCount\":2604,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/7-3.jpg\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013\",\"url\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013\",\"name\":\"Salko \u0160krijelj \u2013 junak koji je sprije\u010dio prodor \u010detnika ka Ro\u017eaju i Pe\u0161teri (1943.) - Radio New York\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/7-3.jpg\",\"datePublished\":\"2026-01-02T01:24:25+00:00\",\"dateModified\":\"2026-01-02T01:24:30+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/7-3.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/7-3.jpg\",\"width\":864,\"height\":648},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Salko \u0160krijelj \u2013 junak koji je sprije\u010dio prodor \u010detnika ka Ro\u017eaju i Pe\u0161teri (1943.)\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/#website\",\"url\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/\",\"name\":\"Radio New York\",\"description\":\"Radio New York \u2014 Most Amerike i domovine\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/#organization\",\"name\":\"Radio New York\",\"url\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/262517255_4571047313011643_1786418142376364479_n.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/262517255_4571047313011643_1786418142376364479_n.jpg\",\"width\":212,\"height\":210,\"caption\":\"Radio New York\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/#\/schema\/logo\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/#\/schema\/person\/e2f4dbf5b60fd9ac004d77b9e1b59559\",\"name\":\"Ismet Rastoder\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/800e8dd1eac3e728e825b7d5c16c80b067c4a0557a2ce54986c89f6008f454bb?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/800e8dd1eac3e728e825b7d5c16c80b067c4a0557a2ce54986c89f6008f454bb?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Ismet Rastoder\"},\"description\":\"Ismet Rastoder je urednik i osniva\u010d portala Radio New York \u2014 medijskog prostora posve\u0107enog dijaspori, dru\u0161tvenoj istini i stvarnim \u017eivotnim pitanjima Balkana i Amerike. Poznat po direktnom stilu, hrabrim komentarima i beskompromisnoj borbi protiv nepravde, Rastoder donosi glas zajednice koja se \u010desto ne \u010duje, ali itekako postoji. Vi\u0161e od dvije decenije aktivan je u zajednici i medijima, gdje kroz analize, autorske kolumne i dru\u0161tveni anga\u017eman povezuje iskustvo \u017eivota u Americi sa realno\u0161\u0107u Balkana. Njegove pri\u010de otvaraju va\u017ene teme \u2014 od identiteta i politike, do kulture, dijaspore i dru\u0161tvenih transformacija. Prepoznat je kao glas dijaspore koji govori ono \u0161to mnogi misle, ali rijetko ko ka\u017ee.\",\"sameAs\":[\"http:\/\/radio-newyork.com\"],\"url\":\"https:\/\/radio-newyork.com\/?author=2\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Salko \u0160krijelj \u2013 junak koji je sprije\u010dio prodor \u010detnika ka Ro\u017eaju i Pe\u0161teri (1943.) - Radio New York","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Salko \u0160krijelj \u2013 junak koji je sprije\u010dio prodor \u010detnika ka Ro\u017eaju i Pe\u0161teri (1943.) - Radio New York","og_description":"Pi\u0161e: dr. Harun Crnovr\u0161anin O stradanju bo\u0161nja\u010dko-muslimanskog stanovni\u0161tva Bjelopoljskog sreza (Donjeg Bihora) pisao sam u nekoliko navrata. Poznato je da je tada u ovom srezu, prema prvom izvje\u0161taju \u010detni\u010dkog vojvode Pavla \u0110uri\u0161i\u0107a upu\u0107enom 10. januara 1943., njegovom komandantu Dra\u017ei Mihailovi\u0107u, u Bjelopoljskom srezu je ubijeno 1.400 muslimana, od \u010dega 400 odraslih mu\u0161karaca i 1.000 \u017eena, djece […]","og_url":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013","og_site_name":"Radio New York","article_published_time":"2026-01-02T01:24:25+00:00","article_modified_time":"2026-01-02T01:24:30+00:00","og_image":[{"width":864,"height":648,"url":"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/7-3.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Ismet Rastoder","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Ismet Rastoder","Est. reading time":"13 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013"},"author":{"name":"Ismet Rastoder","@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/#\/schema\/person\/e2f4dbf5b60fd9ac004d77b9e1b59559"},"headline":"Salko \u0160krijelj \u2013 junak koji je sprije\u010dio prodor \u010detnika ka Ro\u017eaju i Pe\u0161teri (1943.)","datePublished":"2026-01-02T01:24:25+00:00","dateModified":"2026-01-02T01:24:30+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013"},"wordCount":2604,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/7-3.jpg","inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013","url":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013","name":"Salko \u0160krijelj \u2013 junak koji je sprije\u010dio prodor \u010detnika ka Ro\u017eaju i Pe\u0161teri (1943.) - Radio New York","isPartOf":{"@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/7-3.jpg","datePublished":"2026-01-02T01:24:25+00:00","dateModified":"2026-01-02T01:24:30+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013#primaryimage","url":"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/7-3.jpg","contentUrl":"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/7-3.jpg","width":864,"height":648},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/?p=3013#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/radio-newyork.com\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Salko \u0160krijelj \u2013 junak koji je sprije\u010dio prodor \u010detnika ka Ro\u017eaju i Pe\u0161teri (1943.)"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/#website","url":"https:\/\/radio-newyork.com\/","name":"Radio New York","description":"Radio New York \u2014 Most Amerike i domovine","publisher":{"@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/radio-newyork.com\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/#organization","name":"Radio New York","url":"https:\/\/radio-newyork.com\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/262517255_4571047313011643_1786418142376364479_n.jpg","contentUrl":"https:\/\/radio-newyork.com\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/262517255_4571047313011643_1786418142376364479_n.jpg","width":212,"height":210,"caption":"Radio New York"},"image":{"@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/#\/schema\/logo\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/#\/schema\/person\/e2f4dbf5b60fd9ac004d77b9e1b59559","name":"Ismet Rastoder","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/radio-newyork.com\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/800e8dd1eac3e728e825b7d5c16c80b067c4a0557a2ce54986c89f6008f454bb?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/800e8dd1eac3e728e825b7d5c16c80b067c4a0557a2ce54986c89f6008f454bb?s=96&d=mm&r=g","caption":"Ismet Rastoder"},"description":"Ismet Rastoder je urednik i osniva\u010d portala Radio New York \u2014 medijskog prostora posve\u0107enog dijaspori, dru\u0161tvenoj istini i stvarnim \u017eivotnim pitanjima Balkana i Amerike. Poznat po direktnom stilu, hrabrim komentarima i beskompromisnoj borbi protiv nepravde, Rastoder donosi glas zajednice koja se \u010desto ne \u010duje, ali itekako postoji. Vi\u0161e od dvije decenije aktivan je u zajednici i medijima, gdje kroz analize, autorske kolumne i dru\u0161tveni anga\u017eman povezuje iskustvo \u017eivota u Americi sa realno\u0161\u0107u Balkana. Njegove pri\u010de otvaraju va\u017ene teme \u2014 od identiteta i politike, do kulture, dijaspore i dru\u0161tvenih transformacija. Prepoznat je kao glas dijaspore koji govori ono \u0161to mnogi misle, ali rijetko ko ka\u017ee.","sameAs":["http:\/\/radio-newyork.com"],"url":"https:\/\/radio-newyork.com\/?author=2"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/radio-newyork.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3013","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/radio-newyork.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/radio-newyork.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radio-newyork.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radio-newyork.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3013"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/radio-newyork.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3013\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3024,"href":"https:\/\/radio-newyork.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3013\/revisions\/3024"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/radio-newyork.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3014"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/radio-newyork.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3013"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/radio-newyork.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3013"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/radio-newyork.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3013"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}