Informacije sa kojima su izlazili u javnost pojedini srpski politčari poput Nebojše Medojevića, Vladislava Dajkovića i Milana Kneževića su imale za cilj da zapravo zagriju atmosferu i naprave uvertiru za ono što se dešavalo u toku sedmice u Podgorici, ali i drugim gradovima širom Crne Gore.
Nije strano da susjedna Srbija preko određenih političkih i medijskih grupa ostvaraje svoj uticaj u Crnoj Gori. Nažalost, u posljednje vrijeme naša zemlja je plodno tlo za zapaljivu retoriku i huškačku politiku koja pored unutrašnjih problema dodatno destabilizuje državu, kazao je u razgovoru za Slobodnu Bosnu Sead Šahman, lider Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP), povodom uznemirujućih informacija o hajci koja se povela protiv državljana Turske u Crnoj Gori.
Sa Šahmanom smo razgovarali o napadima na turske državljane i njihovu imovinu, neprovjerenim informacijama koje se tim povodom od prosrpskih partija plasiraju u javnost, odluci Vlade Crne Gore da suspenduje bezvizni režim sa Turskom te mogućom upletenošću vlasti Srbije u ove događaje.
Razgovarao: Samir BEGOVIĆ
Informacije koje posljednjih dana stižu iz Crne Gore su vrlo uznemirujuće. Kako komentarišete sve što se događa u vezi sa turskim državljanima?
Kao građanin, ali i kao bošnjački političar u Crnoj Gori sam zabrinut zbog posljednjih dešavanja u glavnom gradu naše zemlje. One u prethodnih nekoliko dana prijete da naruše tradicionalno prijateljske odnose između Crne Gore i Republike Turske— dvije zemlje koje ove godine obilježavaju 146 godina uspostavljanja diplomatskih odnosa.
Republika Turska je, od obnove nezavisnosti Crne Gore, bila jedan od naših najznačajnijih međunarodnih partnera. Naše dvije zemlje stoje rame uz rame kao pouzdani saveznici u NATO savezu, zajedno doprinoseći očuvanju globalnog mira i bezbjednosti.
Ne smijemo dozvoliti da pojedinačni slučajevi ugroze vrijednosti, povjerenje i partnerstvo koje su naši narodi decenijama gradili.
Turska je danas među vodećim investitorima u Crnoj Gori, pri čemu zapošljavaju značajan broj naših građana. Osim u ekonomiji, Turska je dala i ogroman doprinos obrazovanju i odbrani Crne Gore. Turska, kroz svoju konzularnu mrežu, u više država zastupa i interese Crne Gore, što potvrđuje istinsko partnerstvo i međusobno povjerenje naših zemalja.
Kako komentarišete odluku crnogorskih vlasti da se naprasno nakon incidenta u Podgorici uvedu vize državljanima Turske? Je li to zaista bio povod za takvu radikalnu odluku?
Smatram da se napredak u odnosima ne može postići ukidanjem bezviznog režima za građane Republike Turske. Takav potez će zasigurno imati višestruke negativne posljedice — mogao bi izazvati mjere reciprociteta, čime bi bili ugroženi i naši građani koji borave u Turskoj, studenti koji se tamo školuju, pacijenti koji se liječe, kao i dovedena u pitanje sveukupna ekonomska i društveno-politička saradnja između dvije zemlje.
Paradoksalno je da ministar vanjskih poslova Crne Gore koji je i predsjednik vladajuće Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović prije samo nekoliko sedmica pravda razvijanje odnosa sa Izraeleom upravo zbog dolaska investitora i turista iz te zemlje u Crnu Goru, usljed činjenice da ta zemlja čini genocid nad nevinim palestinskim civilima u Gazi. Danas imamo situaciju da je Turska prva zemlja po broju stranih investicija, ali i po boravku turista iz te zemlje u Crnu Goru, ali se njima ipak uvodi vizni režim. Dakle, imamo dvostruke aršine izvršne vlasti i resornog ministarstva vanjskih poslova koje je zaduženo za sprovođenje ove vladine odluke.
Jedan predstavnik prosprske partije je izjavio da u Crnoj Gori boravi 100 hiljada Turaka? Odakle takve informacije i da li su tačne?
Te informacije nisu tačne. Tačno je da oko 100 hiljada stranaca boravi u Crnoj Gori. Od toga, na danšnji dan živi i radi između 13.000 i 14.000 građana Turske sa odobrenim privremenim boravkom od strane nadležnih institucija. Ti ljudi svojim znanjem, ulaganjima i radom doprinose razvoju i naše zemlje. Ostalo su uglavnom državljani Rusije, Srbije i Ukrajine.
Informacije sa kojima su izlazili u javnost pojedini srpski politčari poput Nebojše Medojevića, Vladislava Dajkovića i Milana Kneževića su imale za cilj da zapravo zagriju atmosferu i naprave uvertiru za ono što se dešavalo u toku sedmice u Podgorici, ali i drugim gradovima širom Crne Gore.
Prosrpske grupe na ulicama uzvikuju antiturske parole koje podsjećaju na 19. vijek? Da li je ugrožena sigurnost turskih državljana u Crnoj Gori?
U prethodnim danima smo, nažalost svjedočili nemilim scenama na ulicama glavnog grada, ali i Baru, Herceg Novom, zapravo širom Crne Gore. Demolirani su objekti i radnje u vlasništvu državljana Republike Turske, zapaljeni automobili, a tokom protesta se uzvikivalo “Ubij Turčina” i “napolje Turci”. To svakako nisu dobre poruke iz Crne Gore prema svijetu. Crna Gora mora i treba biti multietnička i građanska država, jer jedino kao takva može biti naredna članica Evropske unije.
Smatram da je potrebno pažljivo sagledati strukturu doseljenika iz Republike Turske u Crnoj Gori — sa jasnom razlikom između onih koji svojim radom i investicijama doprinose razvoju zemlje, i onih koji eventualno imaju kriminalne aktivnosti.
Potrebno je da nadležni organi preduzmu mjere prema pojedincima koji krše zakone, ali istovremeno da se uglednim privrednicima, radnicima i porodicama iz Turske obezbijedi dostojanstven i stabilan status u našoj zemlji.
Sumnjate li u određene zakulisne radnje ili, da budemo konkretni, u politički instrumentalizirane reakcije pojedinih grupa? Govori se o utjecaju režima u Srbiji na ove događaje…
Nije strano da susjedna Srbija preko određenih političkih i medijskih grupa ostvaraje svoj uticaj u Crnoj Gori. Nažalost, u posljednje vrijeme naša zemlja je plodno tlo za zapaljivu retoriku i huškačku politiku koja pored unutrašnjih problema dodatno destabilizuje državu. Institucije nisu jake i snažne da odgovore izazovima, a naš dalji integracioni put prema Evropskoj uniji može biti doveden u pitanje.
Vaše pitanje još više može ličiti na tvrdnju ako svemu ovome dodamo informaciju koja je već danas dostupna javnosti – a to je da su zapravo zbog ovog slučaja dvojici stranih državljana, jednom iz Azerbejdžana i drugom iz Turske, određen pritvor do 30 dana.
Obojica pritvorenih stranaca tvrde da su nevini, te da nijesu učestvovali u tuči, kao i da su se u kritičnom trenutku nalazili u svojim kućama.
Ukoliko se to dokaže u danima pred nama, očigledno će biti da su institucije neefikasno uradile svoj posao, a da je tzv. “zabjelska tuča” poslužila samo kao lajt motiv za “borbu protiv Turaka”
No comment yet, add your voice below!